Prosječna penzija u Evropskoj uniji iznosi oko 60% plate pred kraj radnog vijeka, a u mnogim državama i manje od 50%, zbog čega siromaštvo među penzionerima ostaje ozbiljan problem. U siromašnijim zemljama porodice često moraju dodatno pomagati starijim članovima, dok dio penzionera zavisi od socijalnih naknada i povlastica.
Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja bruto penzija u EU u 2023. godini iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.443 eura mjesečno. Ipak, ovaj prosjek prikriva ogromne razlike između bogatijih i siromašnijih država.
Na vrhu evropske liste nalazi se Island, gdje prosječna godišnja penzija prelazi 38.000 eura, dok među članicama EU prednjači Luksemburg s prosjekom od oko 34.413 eura godišnje. Visoke penzije bilježe i nordijske zemlje, Nizozemska i Švicarska, gdje sistemi često kombinuju snažnu državnu penziju i razvijene profesionalne (dodatne) fondove.
S druge strane, na dnu ljestvice je Turska, s prosječnom godišnjom penzijom od oko 3.377 eura. Vrlo niske penzije imaju i Bugarska, Rumunija te niz zemalja jugoistočne i istočne Evrope.
U grupi država s prosječnim penzijama nižim od 8.000 eura godišnje nalaze se i zemlje Zapadnog Balkana – među njima Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska – ali i dio članica EU poput Slovačke, Mađarske, Litvanije i Latvije. To u praksi znači da veliki broj penzionera raspolaže s manje od 700 eura mjesečno (bruto).
Kada se penzije upoređuju prema kupovnoj moći (PPS), razlike su manje jer u pojedinim državama penzioneri imaju besplatnije zdravstvo, povlašten prevoz ili subvencionisano stanovanje. Ipak, čak i u takvom poređenju najviše penzije ostaju višestruko veće od najnižih, a razlike u standardu života penzionera ostaju vidljive širom Evrope.
Ako se penzije uporede s rastom cijena hrane, lijekova i komunalija, postaje jasno zašto veliki broj penzionera u Bosni i Hercegovini ne može pokriti ni osnovne mjesečne troškove. Prosječna penzija često nije dovoljna ni za potrošačku korpu, zbog čega se mnogi oslanjaju na pomoć djece, rodbine ili povremene socijalne naknade.
Može li se bez pomoći porodice?
Stručnjaci upozoravaju da je u zemljama s niskim penzijama, poput BiH, porodica postala produženi socijalni sistem. Bez te podrške, hiljade starijih osoba bile bi izložene riziku siromaštva. Upravo zato pitanje penzija nije samo ekonomsko, već i društveno – jer pokazuje koliko država može osigurati dostojanstvenu starost svojim građanima.
