U Bosni i Hercegovini, građani su suočeni s dramatičnim posljedicama klimatskih promjena koje se sve izraženije manifestiraju. Zima u Sarajevu, prema podacima od 1888. godine kada su započela klimatološka mjerenja, označena je kao najtoplija do sada.
Iako minusi još uvijek prate zimske dane, građani primjećuju značajnu razliku u odnosu na prošlost. Snijeg koji je nekad dostizao visinu do koljena sada se rijetko viđa, a nagle promjene vremena dodatno otežavaju svakodnevni život. Prosjek godišnjih temperatura u Sarajevu povećao se s 10 na gotovo 12 stepeni u posljednjih 30 godina, što dodatno naglašava utjecaj globalnog zagrijavanja.
Meteorolozi upozoravaju da je ova pojava rezultat povećane koncentracije stakleničkih plinova, što dovodi do oslobađanja toplinske energije i zagrijavanja donjih slojeva Zemlje. Sveprisutna vodena para u atmosferi dodatno doprinosi očuvanju topline.
Stručnjaci upozoravaju da bi temperature iznad prosjeka mogle imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu, a prošla godina nije bila povoljna za proizvođače. Klimatske promjene, poput češćih požara i poplava, postaju sve učestalije, a biljni i životinjski svijet suočavaju se s izumiranjem miliona vrsta do 2050. godine.
Globalno zagrijavanje premašilo je ključnu granicu od 1,5 stepeni Celzijusa, što je svjetska zajednica prepoznala kao maksimalnu dopuštenu razinu.
Građani Bosne i Hercegovine postaju svjesni opasnih klimatskih procesa, a biometeorolozi upozoravaju osjetljive skupine na potrebu opreza tokom nepredvidivih vremenskih promjena.
