Enida, nakon što je povjerenje stavila u Zavod “Mehmedbašić” u BiH, suočila se s šokom nakon što je njezina beba rođena s Edwards sindromom, iako su svi testovi, uključujući prenatalni test, davali uredne rezultate.
Enida, mlada majka iz Bosne i Hercegovine, dijeli svoju potresnu priču o suočavanju s neočekivanim izazovima nakon poroda. Uprkos urednim rezultatima prenatalnog testa firme BIOSAVE, koji je sugerirao da je beba zdrava, rođena je s Edwards sindromom, genetskim poremećajem povezanim s ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Enida smatra da je greška ginekologa u Zavodu “Mehmedbašić” možda i veća, jer je on sve vrijeme vodio računa o njenoj trudnoći. A jedna činjenica dodatno budi sumnju.
Naime, ginekolog Mirza Mehić u Zavodu “Mehmedbašić” prilikom pregleda 10. januara navodi: “Masa ploda 2400 g (eutrofičan plod), XX”. A potom, svega dva dana poslije, na nalazu od 12. januara navodi: “Masa ploda 2400 (hipotrofičan plod), XX”. No, Mehić ne obavještava majku o dijelu nalaza koji može sugerirati određene poteškoće, jer hipotrofija može značiti nedovoljnu razvijenost nekog organa ili cijelog tijela ploda.
Enidina priča naglašava potrebu za preciznijim dijagnostičkim metodama i boljom koordinacijom između različitih aspekata zdravstvene brige tokom trudnoće.
Enida je tek poslije poroda saznala da je njena beba netom po rođenju morala biti reanimirana, a onda su obavijestili njenog supruga da potpiše papire za liječenje i kazali mu da pluća nisu razvijena, da je riječ o težoj infekciji pluća, da beba ima neke od urođenih anomalija…
Na GAK-u su bili iznenađeni da medicinski problem nije ranije utvrđen, iako je Enida redovno vodila trudnoću i radila prenatalni test na ono što će nalaz na KCUS-u nakon rođenja djeteta utvrditi.
Iako je direktorica BIOSAVE objasnila ograničenja njihove metode, a postoji i obećanje o povratu novca, Enida i njezin suprug planiraju poduzeti pravne korake kako bi utvrdili odgovornost i spriječili slične situacije u budućnosti.
Direktorica BIOSAVE franšize u BiH Azina Pirić Novalić pristala je za Patriju govoriti, ali ne o samom slučaju, s obzirom da je izvjestan sudski postupak, već je pojasnila na koji način kompanija koju vodi radi screening i obavlja analize.
“U rječniku koji mi koristimo prenatalni test radi se kroz NIPT (Neinvazivna prenatalna dijagnostika. Uzima se venska krv majke i iz venske krvi majke se uzima slobodna cirkulirajuća DNA, porijeklom iz posteljice, te se analizira. To znači, kada se jajna ćelija oplodi, ona počinje da se dijeli i ulazi u mitrozu. Mitroza je brz proces u kojem se ćelije množe i beba se formira. Od te ćelije nastaju dva organizma – posteljica i fetus. To su potencijalno dvije genetičke linije”, ističe Pirić Novalić.
Dodaje da biologija u toj brzoj diobi može imati dva scenarija, da je posteljica zdrava, a beba bolesna, ili obrnuto da je beba zdrava a posteljica bolesna.
“Procenat o kojem mi govorimo da je u biologiji tako nešto moguće je jako mali. Nauka je na desetinama hiljada trudnica koje su se podvrgle testovima pokazala da je to procenat od 0,03 posto. To je mali procenat na velikom broju, ali nije zanemariv, jer to znači da se dešavaju takvi slučajevi”, pojašnjava Pirić Novalić.
Napominje da se to radi iz krvi majke, jer je nemoguće doći do uzorka fetusa, već do uzorka placente (posteljice).
“Nije ovo riječ statistike, ovo je riječ medicine. NIPT kao metoda nikada u svijetu nije dobila tretman dijagnostičke, nego screening metode, zbog ograničavajućeg faktora biologije, jer je moguć scenario da je beba bolesna a posteljica zdrava ili obrnuto”, navodi direktorica BIOSAVE.
Dodaje: “Kad dobijemo nalaz i imamo neki od sindroma koji je obuhvaćen panelom, radimo daljnju dijagnostiku kako bi potvrdili da taj sindrom pripada bebi. Tada radimo invazivnu dijagnostiku, odnosno ne uzimamo uzorak iz krvi majke, već direktno iz plodne vode”.
Uzorci koje BIOSAVE uzima šalje laboratorijama u Evropi, uglavnom u Barcelonu u laboratoriju Veritas, gdje rade četiri modela, kaže direktorica Pirić Novalić i napominje da franšiza posluje u sedam država naše regije.
Ovaj slučaj ukazuje na potrebu za većom transparentnošću, odgovornošću i saradnjom među medicinskim institucijama kako bi se osigurala sigurnost trudnica i njihovih novorođenčadi.
Enidin slučaj postavlja pitanje očekivanja koja proizlaze iz prenatalnih testova. Iako BIOSAVE tvrdi visoku tačnost, ovaj slučaj sugerira moguće ograničenje u prepoznavanju određenih genetskih poremećaja.
