Bosanskohercegovačko društvo, s ukorijenjenom patrijarhalnom kulturom, često je karakterizirano dominantnom ulogom muškaraca u javnom prostoru, uključujući politički sektor. Ova tradicija stvara izazove za žene koje teže ući i napredovati u politici.
Prema podacima državnih institucija dostupnim Agenciji za statistiku BiH, Vijeće ministara BiH ima samo jednu ministricu, koja djeluje u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je žena.
Na temelju informacija od Centralne izborne komisije BiH, rezultati Općih izbora 2022. pokazuju da žene čine samo četvrtinu izabranih dužnosnica na svim razinama vlasti u BiH. Od tri člana Predsjedništva BiH, jedna osoba je ženskog spola. Najmanji postotak žena nalazi se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Žene se suočavaju s diskriminacijom i stereotipima o njihovim sposobnostima i ulozi u društvu, što može ograničiti njihov politički angažman. Često se stavljaju u ulogu skrbnika porodice, što ih može odvratiti od političkog sudjelovanja.
Iako postoje zakonske odredbe koje podržavaju rodnu ravnopravnost i zastupljenost žena u politici, nedostatak provedbe kvota ili podrške političkih stranaka u promicanju žena kao kandidata može ograničiti njihovu zastupljenost.
Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima korupcije i političke nestabilnosti, dodatno otežavajući ženama ulazak u politiku i napredovanje u političkom sistemu.
Rješavanje problema nedostatka zastupljenosti žena u politici zahtijeva provedbu mjera poput jačanja političke volje za provođenjem kvota, osiguravanja obuke i podrške za žene koje žele ući u politiku te većoj svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti u političkim strukturama. Trenutna podrška u BiH, nažalost, često ostaje samo deklarativna.
