Poreski dug u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja jedan od najvećih ekonomskih problema, a najnoviji podaci Uprava za indirektno oporezivanje BiH otkrivaju razmjere krize – čak 49 kompanija duguje više od milion konvertibilnih maraka po osnovu PDV-a i akciza.
Na vrhu liste nalazi se GRAS sa dugom većim od 29,7 miliona KM, dok slijedi Rudnik uglja Kreka sa više od 23,3 miliona KM. Ovi podaci jasno pokazuju da među najvećim dužnicima nisu samo privatne firme, već i javna preduzeća, što dodatno komplikuje situaciju.
Ukupan dug najvećih poreznih obveznika u Federaciji BiH premašuje 2,7 milijardi KM, dok Uprava za indirektno oporezivanje BiH na nivou države potražuje stotine miliona maraka od više od 1.300 kompanija.
Lista dužnika uključuje i niz poznatih kompanija poput Bosmal sa dugom od 14,8 miliona KM, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine sa 7,4 miliona KM, kao i Monter & Co i Hisar Trade koje duguju više od sedam miliona KM.
Dugovi koje je gotovo nemoguće naplatiti
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da veliki dio ovih dugova postoji samo na papiru. Mnoge firme nalaze se u stečaju, imaju blokirane račune, nemaju imovinu ili su vlasnici napustili Bosnu i Hercegovinu.
To u praksi znači da država nema mehanizme da naplati dug, pa milioni ostaju nenaplativi, dok se budžetske rupe povećavaju.
Strane firme duguju milione – novac van domašaja države
Poseban problem predstavljaju kompanije u stranom vlasništvu. Među njima su FlyBosnia sa dugom većim od tri miliona KM, zatim Bioil Doboj, Petrona Trade, NAPCO Beds Factory, KPA Unicon i Al-Dihani.
Ukupno, ove firme duguju više od 10 miliona KM, ali su mnoge od njih ugašene ili bez aktivnog poslovanja, što dodatno otežava naplatu.
Iz Uprava za indirektno oporezivanje BiH ranije su upozorili da u postupcima prinudne naplate često dolaze do informacija da su osnivači napustili zemlju, čime mogućnosti naplate postaju minimalne.
Zakoni postoje, ali kazne rijetke
Iako zakon predviđa stroge kazne za poreznu utaju – uključujući i zatvorske kazne do deset godina – sudska praksa pokazuje drugačiju sliku.
Jedan od rijetkih ozbiljnijih slučajeva zabilježen je 2020. godine, kada je Emir Suljić osuđen na četiri i po godine zatvora zbog utaje PDV-a.
U većini slučajeva, kazne su znatno blaže, što dodatno demotiviše borbu protiv poreskih dugovanja.
Dok se dugovi gomilaju, budžeti ostaju bez ključnih prihoda koji bi trebali biti usmjereni u zdravstvo, infrastrukturu i socijalna davanja.
Kompletan spisak dužnika po osnovu PDV-a i akciza pogledajte na ovom linku.
