U vremenu kada je šarolikost ponude na visokom nivou, a želja za osmijehom na licu djeteta jedini motiv kako roditelja tako i rodbine, zapravo, mogu se napraviti nesvjesno velike greške.
Roditelji, nane, dede, tetke, teško će odbiti mališana kada poželi imati neku igračku, a mnogi prije kupovine i ne razmisle koliko ona opasna može biti. Djeca misle da je sve kao u crtanom, ali nije tako i nije im jednostavno objasniti.
Trgovine igračaka kao i tržni centri u BiH tvrde da svaki proizvod ima deklaraciju na kojoj piše kojoj je dobi igračka namijenjena, a da svaki kupac ima pravo na izbor da li će igračku kupiti ili ne. Naravno, ako tražite savjet od trgovca šta da kupite za dječaka ili djevojčicu, očekivano, pokazaće vam šta je trenutno popularno kod djece i šta se najviše prodaje.
Na policama svih trgovina koje imaju igračke u ponudi zajedno sa autićima, lutkama, medama, pronaći ćete i plastične pištolje, puške, bombe, lisice, pa čak i vojnu uniformu.
Šta se to nudi djeci, kakav je kvalitet igrački, odakle i koliko uvozimo igrački u BiH pokušali smo saznati od Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).
U prvih devet mjeseci 2023. godine u BiH je uvezeno igrački raznih vrsta pod taričnim brojem 95 u vrijednosti 94.133.878,75 KM, što je značajno manje u odnosu na 2022. godinu kada je uvezeno 131.033.033,94 KM. Prema podacima UIO BiH najviše uvozimo igrački iz Kine u vrijednosti 42.795.560,00 KM, zatim Austrije 15.263.983,02 KM, Poljske 5.519.103,16 KM, Turske 5.300.765,12 KM, Italije 3.165.494,76 KM.
Što se tiče sigurnosti uvezenih igračaka na tržište BiH iz UIO BiH uputili su nas na Agenciju za nadzor nad tržištem BiH koja nam je dala zanimljiv odgovor.
– Agencija za nadzor nad tržištem BiH, u skladu sa svojim nadležnostima, i u saradnji sa tržišnim i zdravstvenim inspekcijama entiteta i Brčkog vrši kontrolu sigurnosnih zahtjeva neprehrambenih proizvoda koji su stavljeni na tržište BiH. Agencija za nadzor nad tržištem BiH u saradnji sa inspekcijskim organima entiteta i Brčkog kontinuirano vrši proaktivni nadzor nad tržištem na osnovu godišnjeg plana nadzora nad tržištem za tekuću godinu. Takođe, pored proaktivnog nadzora vrši se i reaktivni nadzor nad tržištem, na osnovu primljenih prigovora potrošača, obavještenja poslovnih subjekata, obavještenja o nesigurnim proizvodima iz regije, informacija o povredama i drugih informacija.
Agencija za nadzor nad tržištem BiH nema nadležnost da provodi nadzor igračaka pri uvozu, niti vrši carinsku kontrolu pošiljki igračaka. Za te kontrole su nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčkog, te carinski organi. Agencija ne raspolaže informacijom o količini uvezenih i vraćenih igračaka na carini.
Za više informacija po ovom pitanju možete se obratiti Upravi za indirektno oporezivanje BiH i upravama za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Inspektorata Brčkog.
Takođe, Agencija preventivno djeluje kroz informisanje i edukaciju poslovnih subjekata i potrošača. U cilju informisanja javnosti i poslovnih subjekata, preko svoje internet stranice www.annt.gov.ba, Fejsbuk www.facebook.com/ANNTBIH i Tviter www.twitter.com/ANNTBIH profila, Agencija svakodnevno objavljuje vijesti o nesigurnim proizvodima pronađenim na tržištu BiH.
Jednom godišnje se izdaje Bilten o nesigurnim proizvodima pronađenim na tržištu BiH, gdje su sumirani svi rezultati nadzora u prethodnoj godini. Agencija za nadzor nad tržištem BiH sarađuje sa udruženjima za zaštitu potrošača u BiH i pomaže edukaciji potrošača kroz učešća na okruglim stolovima, predavanja, štampanjem informativnih pamfleta za potrošače, te objavljivanjem edukativnih tekstova, informacija u medijima i putem internet stranice Agencije www.annt.gov.ba. – kazali su za Bosnainfo iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH.
Dakle, UIO BiH o stanju, sigurnosti i kvalitetu igrački upućuje na Agenciju za nadzor nad tržištem, a oni na njih.
U vrtlogu prebacivanja odgovornosti ko je za šta nadležan, ipak, Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine u posljednja dva mjeseca objavila je čak 20 upozorenja vezano za igračke koje su se našle na tržištu BiH, a koje su izrazito štetne za djecu.
Znamo li šta kupujemo djeci? Kakve su igračke na tržištu Bosne i Hercegovine, kakvog su kvaliteta?
O ovoj temi htjeli smo čuti stručno mišljenje, kakav je uticaj igrački na djecu, kakva su iskustva u praksi.
Pitali smo KJU “Porodično savjetovalište” Sarajevo, a oni su nas šokirali odgovorom: “Navedena tema i problematika ne podpadaju u domen rada i usluga koje pruža KJU Porodično savjetovalište”.
Tako da ako vas ova tema zanima, ako ne znate kakvu igračku kupiti djetetu, koje su igre dobre za djecu, šta je dobro za motoričke i kognitivne sposobnosti razvoja, ako eventualno imate problem sa djetetom, a tiče se igrački, savjet ćete morati potražiti od nekog psihologa ili pedagoga koji se bavi ovom problematikom.
– Igračke su sastavni dio djetinjstva i možda prva neživa stvar za koju se izrazito emotivno vežemo. Govoreći o izboru igračaka, svakako kada ulažemo novac korisno je da obratimo pažnju da one imaju neku svrhu odnosno da budu edukativnog karaktera ili igračke koje će djetetu poticati maštu i psihomotorički razvoj – rekla je ona.
– Postoje otvoreni i zatvoreni tipovi igračaka. Otvoreni tip igračaka su igračke koje nisu ograničene “krajem”, nego je igra s njima beskonačna i uz bezbroj mogućnosti. Pa tako u otvoreni tip igračke možemo ubrojati lutkice sa kojima se djeca mogu igrati uloga i uključivati ih na različite načine. Kroz njih djeca mogu imitirati majku, razvijati empatiju i dobiti osjećaj topline i ljubavi – navela je.
Zatvoreni tip igračaka su igračke sa definisanim krajem, kao npr puzle.
– Smatram važnim napomenuti da su igračke otvorenog tipa mnogo bolje za djecu obzirom da uz njih razvijaju kreativnost, logičko razmišljanje, maštu itd. Važnost igračaka u edukaciji posebno se pokazala kod djece sa poteškoćama u razvoju, gdje neki roditelji izvještavaju da su im igračke pomogle da djecu nauče kako ići na toalet i kontrolisati nuždu. Takođe bih posebno napomenula da je važno imati u vidu koliko se djeca emotivno vežu za igračke, da su one njihov oslonac i sigurna luka i da izbor igračke utiče na njihovo cjelokupno iskustvo, razvoj emocija i osjećaja sigurnosti – govori Alibašić-Hodžić.
O igračkama koje su imitacija oružja govori kako su one zapravo korisne za djecu.
– Puške, pištolji i druge “nasilne” igračke, su sa aspekta odraslih osoba strašne i bespotrebne, međutim pružajući djetetu mogućnost da agresiju ispolji kroz igru, podržavamo zdrav razvoj emocija. Ta agresija ne smije biti ispoljavanje otvorene mržnje prema drugima ili želja za povređivanjem, nego se isključivo svodi na agresiju koju ispoljava sama vrsta igračke.
Možemo primjetiti i da u zemljama gdje se nažalost vode ratovi djeca ne znaju za drugu vrstu igre. To je njihova svakodnevica, puške i pištolji – mišljenja je priholog Alibašić-Hodžić.
S druge strane upozorava na “Huggy wuggy” plišanu igračku popularnu među djecom vrtićke dobi koja dolazi iz horor video igrice.
– “Huggy wuggy” po mom mišljenju je nešto čiju bi prodaju u potpunosti zabranila, ne samo zbog zastrašujućeg horor izgleda već i zbog poruke koju sa sobom nosi, odnosno nasilne tematike crtanog filma iz kojeg potiče. U jednom eksperimentu, djeci je prikazivan crtani film nasilnog sadržaja, a onda su stavljeni u prostoriju sa određenim predmetima i lutkom. Djeca su na lutki reprodukovala scene nasilja koje su vidjeli u filmu. Prema tome, prije svega puštanjem takvog sadržaja djeci kod njih potičemo razvijanje agresivnog ponašanja, a kupovinom lutkica u liku glavnih aktera isto samo produbljujemo.
– Ranije sam spomenula da je važno da igračke kod djece bude pozitivne emocije i osjećaj sigurnosti. Govoreći o “Huggy Wuggy” roditelji su dijelili svoja iskustva spominjući da se dijete u toku noći budi i plače, jer ga je u snu ganjala pomenuta igračka, javlja Srpskainfo.
– Svjesna sam činjenice da je mališanima ponekad teško reći ne i ustrajati u tome, ali postoji i jedna izreka koja kaže: Prvo skoči pa onda reci hop. Pokušajte zakočiti impulsivnu kupovinu, prije svega promisliti da li nešto vašem djetetu zaista treba i kakvu će koristi donijeti, a onda uložite svoj novac – kazala je za Bosnainfo magistar psihologije Emira Alibašić-Hodžić.
Da djecu treba zaštiti od štetnih igrački saglasni su i zastupnici Evropskog parlamenta. Zastupnici su tražili ažuriranje postojećih pravila, strože zahtjeve za hemijske materije te bolji nadzor tržišta, posebno internetskog, ali i proizvoda iz trećih zemalja.
Psiholozi već dugo upozoravaju roditelje da provode više vremena sa svojom djecom, a manje na mobilnim telefonima. Djeci je neophodan razgovor, zajedničke igre koje će potaknuti njihovu maštu i kreativnost.
– Igračke možete napraviti i od nekih odbačenih predmeta. Ne morate uvijek potrošiti puno novca na igračku da biste pridonijeli intelektualnom i fizičkom razvoju vlastitog djeteta. Ponekad jednostavnije znači – bolje – smatra Dženifer Emond s Medicinskog fakulteta Darmouth u Hanoveru.
Šta kupujemo djeci i šta djeca biraju za igru treba da nas se tiče! Mnogi roditelji zbog prevelike želje da udovolje svome djetetu i omoguće baš sve što želi ne razmišljaju koliko to zapravo i nije dobro za dijete.
+ There are no comments
Add yours