Niska digitalna pismenost u BiH: Svaki četvrti stanovnik nije koristio internet tri mjeseca

Posted by

Digitalna transformacija postala je ključna tema u savremenom društvu, a digitalna pismenost sve važnija vještina. U tom kontekstu, Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini nedavno je realizovalo projekt pod nazivom “Digitalna pismenost stanovništva BiH”. Cilj ovog projekta bio je analizirati stanje digitalnih kompetencija građana i identifikovati oblasti koje zahtijevaju unapređenje.

Prema rezultatima projekta, situacija u Bosni i Hercegovini izaziva zabrinutost. Samo 5,35% stanovništva posjeduje digitalne vještine iznad osnovnog nivoa, dok čak 41,04% nije dostiglo ni osnovni nivo digitalne pismenosti. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim mjerama kako bi se prevazišli izazovi u ovoj oblasti.

Jedno od ključnih pitanja koje proizlazi iz istraživanja jeste jaz među različitim grupama stanovništva. Mladi, posebno u dobi od 16 do 24 godine, pokazuju relativno veću digitalnu pismenost. Međutim, starije populacije, posebno žene starije od 55 godina, suočavaju se s izazovima u ovoj oblasti.

U poređenju s drugim zemljama u regionu i Evropi, Bosna i Hercegovina zaostaje.

Postojeća digitalna pismenost u zemlji ispod je prosjeka Evropske unije. Ova situacija postavlja pitanje potrebe za širom strategijom koja će obuhvatiti obrazovanje, infrastrukturu, svijest i šire.

U uvodu studije, ističe se da je digitalna pismenost ključna ne samo za pojedince, već i za ekonomski rast i razvoj društva. U digitalnoj eri u kojoj danas živimo, digitalne vještine postale su temeljne za svakodnevne aktivnosti, obrazovanje i poslovanje. Nedostatak digitalne pismenosti može značiti zaostajanje u globalnoj tržišnoj utakmici i smanjen pristup brojnim resursima i prilikama.

Studija također pruža komparativnu analizu s drugim zemljama. Na primjer, u oblasti informacijske i podatkovne pismenosti, Njemačka i Rumunija se ističu visokim postotkom osoba koje posjeduju osnovne vještine, dok su Island, Norveška i Irska lideri s visokim postotkom osoba koje posjeduju vještine iznad osnovnog nivoa.

U zaključcima studije, istraživači iznose preporuke koje uključuju reformu obrazovanja i razvoj vještina, poboljšanje infrastrukture i pristupa, podizanje svijesti i inkluziju, angažman privatnog sektora i obuku radne snage, politike i finansiranje, nadzor, evaluaciju i međunarodnu komparaciju, te promociju digitalne kulture i inovacija.

Navedene preporuke ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim pristupom, uključujući saradnju sa školama, univerzitetima, privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva. Također se naglašava važnost usklađivanja sa standardima Evropske unije kako bi se omogućilo učešće u globalnom digitalnom ekosistemu.

Suočavanje s izazovima niske digitalne pismenosti u Bosni i Hercegovini zahtijeva zajednički napor i dugoročnu posvećenost. Ulaganje u obrazovanje, pristup tehnologiji i promociju digitalne kulture ključni su koraci ka izgradnji digitalno pismenog društva koje će biti konkurentno i održivo u digitalnoj budućnosti.