U Bosni i Hercegovini građani izražavaju nezadovoljstvo zbog kontinuiranog rasta cijena hrane, dok vlasti navodno usredotočuju pažnju samo na cijene hljeba. Uprkos općenitom globalnom padu cijena hrane, što pokazuje izvještaj neprofitne organizacije EWG, cijene mnogih osnovnih životnih namirnica i dalje rastu u zemlji.
FAO-ov indeks cijena hrane smanjio se za 10,4 posto u odnosu na januara prošle godine, no građani Bosne i Hercegovine nisu osjetili značajno smanjenje troškova hrane u svojim lokalnim trgovinama. Dok su pojedini proizvodi postali značajno skuplji, poput mesa, voća, povrća, mlijeka, začina, slatkiša i grickalica, vlasti se suočavaju s kritikama jer se čini da usmjeravaju pažnju samo na cijene hljeba.
Građani su posebno nezadovoljni što su “sirotinjske” namirnice, koje su nekad bile pristupačne, sada postale luksuz. Primjer, krompir, koji je tradicionalno smatran hranom za siromašne, sada ima značajno više cijene. Dok su neki proizvođači na tržnicama opravdavali visoke cijene domaćeg krompira troškovima proizvodnje i plasmana na tržište, građani primjećuju da su te cijene nepristupačne.
Sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za januaru 2024., iznosi 2895 KM, dok prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 1310 KM. Ovo ukazuje na ozbiljan jaz između troškova života i prihoda prosječnog građanina. Uprkos padu globalnih cijena hrane, situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje kako lokalni faktori i dalje igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekonomske stvarnosti građana.
