BiH sjedi na milijardi kilograma otpada: Ono što bacamo moglo bi donositi novac i nova radna mjesta

Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom otpada, divljih deponija i nedovoljno razvijenog sistema reciklaže, ali upravo ono što danas predstavlja veliki ekološki problem moglo bi postati vrijedan ekonomski resurs. Procjene koje su ranije iznesene iz Vanjskotrgovinske komore BiH govorile su o čak milijardu kilograma otpada, što pokazuje razmjere problema, ali i potencijala koji se uglavnom ne koristi.

Brojne razvijene zemlje otpad odavno ne posmatraju isključivo kao nešto što treba odvesti i zakopati na deponiji. Reciklaža, termička obrada, proizvodnja energije, plinofikacija, biomasa i proizvodnja RDF goriva samo su neki od načina na koje se određene vrste otpada mogu ponovo uključiti u privredni ciklus.

RDF, odnosno gorivo proizvedeno iz otpada, može nastati obradom različitih vrsta komunalnog, industrijskog i komercijalnog otpada. Umjesto da sav takav materijal završi na deponijama, dio se nakon odgovarajuće obrade može koristiti kao alternativno gorivo.

Tehnologija, dakle, postoji. Najveći izazov za BiH nije izmišljanje novih rješenja, nego stvaranje sistema u kojem će različiti nivoi vlasti, privreda, stručnjaci i nevladin sektor djelovati usklađeno.

Na značaj ovog pitanja ranije je upozoravao i dr. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, navodeći podatak o milijardi kilograma otpada u zemlji.

Vanjskotrgovinska komora BiH je, u saradnji s Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, radila i na sadržajima posvećenim zelenoj tranziciji evropske i bosanskohercegovačke privrede.

Pri Komori je uspostavljen i Centar za odgovorno poslovanje BiH, čiji je zadatak pružanje podrške domaćim kompanijama u prilagođavanju novim propisima i zahtjevima koji dolaze zajedno sa zelenom tranzicijom.

Pitanje postaje još važnije kako se Bosna i Hercegovina približava evropskim standardima. Za domaće kompanije odnos prema otpadu, resursima, energiji i emisijama više nije samo pitanje ekologije. Sve više postaje i pitanje konkurentnosti i mogućnosti poslovanja na evropskom tržištu.

Upravo zato u prvi plan dolazi koncept cirkularne ili kružne ekonomije. Suština je jednostavna – što manje baciti, a što više materijala ponovo iskoristiti, preraditi ili vratiti u proizvodni proces.

O ovoj temi razgovarat će se i 7. i 8. septembra 2026. godine u Sarajevu, gdje je u hotelu Hills najavljeno održavanje međunarodne konferencije „Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“.

Konferencija bi trebala okupiti predstavnike privrede, institucija i struke kako bi se razgovaralo o konkretnim rješenjima za savremeno upravljanje otpadom, ali i mogućnostima novih investicija.

Posebna pažnja bit će posvećena primjeni standarda Evropske unije, unapređenju sistema upravljanja otpadom u javnom i privatnom sektoru, industrijskoj transformaciji i dekarbonizaciji, digitalnim rješenjima te načinima finansiranja održivih projekata.

Za BiH bi upravo u tome mogla biti velika prilika. Ogromne količine otpada koje danas stvaraju troškove i ekološke probleme, uz odgovarajuću infrastrukturu i tehnologiju, dio su potencijalnog tržišta reciklaže, proizvodnje alternativnih goriva i drugih oblika ponovne upotrebe.

Drugim riječima, pitanje više nije samo gdje ćemo s otpadom, nego i koliko novca i resursa svake godine bacamo zajedno s njim.

FOTO: PASCAL ROSSIGNOL/REUTERS