Malo ko zna da BiH ima sela među najljepšim na svijetu: Prvi smo na Balkanu ušli u prestižnu mrežu

Bosna i Hercegovina može se pohvaliti međunarodnim priznanjem za koje mnogi građani vjerovatno još nisu ni čuli. „Najljepša sela Bosne i Hercegovine“ od 2024. godine dio su Federacije najljepših sela svijeta, međunarodne mreže koja okuplja zemlje posvećene očuvanju najvrjednijih ruralnih sredina, njihove arhitekture, tradicije i načina života.

Ono što cijelu priču čini još zanimljivijom jeste činjenica da je Bosna i Hercegovina postala prva zemlja s Balkana i 12. zemlja u svijetu koja je ostvarila ovo članstvo. Taj podatak navodi i sama međunarodna Federacija „Les Plus Beaux Villages de la Terre“.

Sve je počelo mnogo prije ulaska BiH u međunarodnu mrežu. Koncept „Najljepših sela“ nastao je u Francuskoj još 1981. godine, s idejom da se zaštite i promovišu mala mjesta koja imaju izuzetnu kulturnu, historijsku i prirodnu vrijednost. Kasnije su slične nacionalne mreže nastale u Italiji, Japanu, Belgiji, Švicarskoj i drugim zemljama, a 2012. formirana je međunarodna federacija.

Bosanskohercegovačka inicijativa pokrenuta je 2022. godine, a u prvom krugu odabrano je 14 sela i ruralnih područja koja predstavljaju različite dijelove zemlje. Među njima su Blagaj, Bratač, Guča Gora, Kraljeva Sutjeska, Krupa na Vrbasu, Martin Brod, Pecka, Prokoško jezero, Ravno, Stupe, Umoljani i Vranci, kao i druga mjesta uključena u mrežu.

Kasnije su mreži pridruženi i Lukomir i Vranduk, dva mjesta koja već sama po sebi predstavljaju neke od najprepoznatljivijih prizora tradicionalne Bosne i Hercegovine.

Posebno mjesto svakako zauzima Lukomir. Smješten na čak 1.472 metra nadmorske visine, predstavlja najviše selo u Bosni i Hercegovini, nacionalni je spomenik i svojevrsni živi etnološki muzej. Tradicionalne kuće, planinski pejzaž i blizina kanjona Rakitnice daju mu izgled koji privlači fotografe i turiste iz brojnih zemalja.

Tu je i Blagaj sa svojim prepoznatljivim izvorom Bune i tekijom, Prokoško jezero sa tradicionalnim naseljem u planinskom ambijentu, Martin Brod sa slapovima Une, Kraljeva Sutjeska i njeno historijsko naslijeđe, Krupa na Vrbasu, Pecka, Umoljani, Vranduk i druga mjesta koja pokazuju koliko različito može izgledati selo u relativno maloj zemlji.

Zanimljivo je da ovo priznanje nije zamišljeno samo kao lijepa turistička etiketa. Jedan od osnovnih ciljeva međunarodnog koncepta jeste očuvanje ruralne arhitekture i kulturnog naslijeđa, ali i stvaranje ekonomskih mogućnosti za ljude koji u tim sredinama žive.

Ideja je jednostavna ako selo postane prepoznatljiva turistička destinacija, otvaraju se mogućnosti za razvoj smještaja, domaće hrane, zanatstva, poljoprivrede, turističkih tura i drugih malih poslova. Time bi turizam mogao pomoći i u borbi protiv jednog od najvećih problema bh. sela – odlaska stanovništva.

BiH je u međunarodnu Federaciju primljena nakon Generalne skupštine održane u Valoniji u Belgiji početkom maja 2024. godine. Time se našla u društvu nacionalnih mreža zemalja poput Francuske, Italije, Japana, Švicarske, Belgije i drugih članica međunarodne organizacije.

Bosanskohercegovačka mreža nastavila je učestvovati i na međunarodnim okupljanjima. Na godišnjem sastanku Federacije predstavljeni su projekti iz BiH usmjereni na razvoj i oživljavanje ruralnih područja, među kojima projekti u Brataču, na Bobovcu i u Peckoj.

Sve to pokazuje da ono što stanovnicima BiH ponekad djeluje sasvim obično – kamena kuća, stari most, planinsko selo, rijeka, domaća hrana ili način života koji se prenosi generacijama – u svijetu može predstavljati izuzetnu turističku vrijednost.

Dok turisti prelaze hiljade kilometara tražeći autentična mjesta koja nisu izgubila svoj identitet, Bosna i Hercegovina ih već ima. A sada za to postoji i međunarodno priznanje: prva smo zemlja na Balkanu koja je postala dio svjetske Federacije najljepših sela.