Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci ove godine iz Evrope uvezla 70,5 miliona kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti skoro 562,4 miliona KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. Domaći farmeri upozoravaju da ovakav trend već godinama stvara ozbiljne poremećaje na tržištu, piše Srpskainfo.
Prema istim podacima, u odnosu na 2020. godinu uvoz mesa je količinski veći za 13,7 miliona kilograma, dok je vrijednost uvoza porasla za gotovo 300 miliona KM. Proizvođači poručuju da povećani uvoz dodatno otežava položaj domaćih farmi i prerađivača.
Osim količine, domaći proizvođači ističu i pitanje kvaliteta uvoznog mesa, posebno kada je riječ o dugotrajno smrznutim proizvodima. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić više puta je upozoravao da BiH, kako tvrdi, postaje “kanta za smeće” Evrope, navodeći da se dio takvog mesa u EU ne koristi na isti način kao kod nas.
Maljčić je ranije za Srpskainfo izjavio da se u BiH koristi meso koje je zamrznuto i do godinu dana, te da se, prema njegovim riječima, takvo meso “osvježava” različitim aditivima i fosfatima. Također je naveo da se nakon odmrzavanja može osjetiti miris “hladnjače”, odnosno dugog stajanja.
Farmeri su, kako se navodi, više puta tražili od institucija na državnom nivou uvođenje zaštitnih mjera: carinu od 10% na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, te pristojbu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa. Ipak, do danas nije uvedena nijedna zaštitna mjera.
Na sličan problem upozoravaju i peradari, koji tvrde da se u BiH uvozi smrznuta piletina nepoznate starosti, koja se potom odmrzava i prodaje kao svježa ili koristi u restoranima i roštiljnicama.
Srpskainfo prenosi i izjavu ministrice finansija RS-a Zore Vidović, koja je opisala primjer mljevenog pilećeg mesa uvezenog iz Nizozemske, navodeći da u smrznutom stanju izgleda kao tamne “ploče”, te iznijela tvrdnju da se nakon dodavanja određenog “praha” i odmrzavanja boja mesa mijenja.
