U idiličnom okolišu oko Tešnja, nekadašnje državne šume su nestale, zamijenjene deponijom jalovine. Na preko 18 hektara zemljišta posječena je šuma, a sada služi kao odlagalište otpada iz obližnjeg tunela. Ovaj ekocid, tvrdi ekološki aktivista Davor Šupuković, obuhvatio je površinu veličine 28 nogometnih igrališta.
Državna šuma, smještena na Kraljevom Brdu, koja je proglašena vrijednim prirodnim nasljeđem, postala je meta. U oktobru prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH odobrilo je prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište. Ova odluka omogućila je sječu stotina stabala jele i smreke, devastirajući područje koje se smatralo prirodnom oazom.
Davor Šupuković, ekološki aktivista iz Mreže organizacija za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine, oštro osuđuje ovaj postupak, nazivajući ga “beskrupuloznim činom pustošenja državne imovine i nepovratnim uništenjem vrijedne šume.”
Ova degradacija okoline odvija se uprkos zabrani raspolaganja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini koja je na snazi od 2005. godine. Međutim, odnosi se na direktni ili indirektni prijenos vlasništva, ne na privremeno korištenje, kako tvrdi Ured visokog predstavnika (OHR).
I dok je u Republici Srpskoj primjer otvorenog nezakonitog postupanja, Federacija BiH ima “sivu zonu” gdje se sve odvija “u tišini”, kako opisuje Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine.
Ova situacija u Tešnju samo je jedan od mnogih primjera kršenja zakona i uništavanja šuma. Uprkos pokušajima pojedinaca poput Sanje Renić, koja je uputila upozorenja inspekcijama i institucijama, situacija se nije promijenila, javlja RSE.
Uzrok problema leži i u nedostatku zakonskog rješenja o državnoj imovini, koje bi ograničilo ovakve prakse. Dok se državna imovina ne adekvatno zaštiti i zakonski uredi, Bosna i Hercegovina će ostati podložna pustošenju vlastitih prirodnih resursa i okoline.
