Bosna i Hercegovina ima priliku ostvariti značajan ekonomski napredak kroz integraciju s jedinstvenim tržištem Europske unije, uz uslov provedbe nužnih reformi. Prva faza ove integracije uključuje slobodno kretanje roba, što bi omogućilo lakši i učinkovitiji plasman domaćih proizvoda na tržište s preko 447 miliona stanovnika.
Trenutna ekonomaska situacija u BiH oslikava niz izazova: niski BDP po stanovniku, izražen u standardu kupovne moći (35% prosjeka EU u 2022.), te visoki izdaci za osnovne potrebe. Prosječno bh. kućanstvo troši čak 40% svojih prihoda na hranu, dok je taj udio u EU znatno niži, oko 14,3%.
Integracija u EU tržište donosi brojne prednosti, slobodno kretanje roba, usluga i radnika, što bi otvorilo nova tržišta i prilike za domaće privrednike.
Pristup SEPA području, omogućavajući jeftinije i brže bezgotovinske transakcije u eurima. Poboljšanje cestovnog prijevoza, ključno za izvozno orijentirane kompanije. Energetska integracija i dekarbonizacija, uz smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Digitalno tržište i industrijski lanci opskrbe, što bi ojačalo konkurentnost domaće ekonomije. Ove reforme ne samo da bi podigle životni standard već bi mogle smanjiti iseljavanje i negativne demografske trendove. BiH, iako trenutno zaostaje u razini ekonomske konvergencije sa zemljama EU, ima priliku uhvatiti korak kroz implementaciju mjera Plana rasta, koji je za BiH procijenjen na 1,08 milijardi eura.
