Bosna i Hercegovina (BiH) vjeruje da će krajem ovog mjeseca otvoriti pregovore s Europskom unijom (EU), no stručnjaci upozoravaju da pravi posao tek slijedi.
Ukoliko do otvaranja pregovora dođe, prva stepenica će biti tzv. screening, provjera usklađenosti bh. zakona s europskim standardima. Slijedi proces stvaranja pregovaračkog okvira, a svaka odluka mora proći kroz puni konsenzus Europskog vijeća.
Primjer Sjeverne Makedonije, koja je dobila status kandidata 2005. godine, ali je pregovore otvorila tek prije dvije godine, ukazuje na dugotrajan put do punopravnog članstva.
Građani Makedonije su razočarani evropskim integracijama, dok administrativni problemi, poput obustave važenja dokumenata početkom godine, dodatno frustriraju stanovništvo.
Uprkos izazovima, mnogi smatraju da je i evropska čekaonica, nakon otvaranja pregovora, bolja opcija nego trenutno stanje u BiH.
Očekuje se da će otvaranje pregovora omogućiti pristup milionskim europskim fondovima i doprinijeti relaksaciji unutarnjih odnosa u zemlji.
S obzirom na novu metodologiju EU, proces pregovora podijeljen je u šest klastera, uključujući vladavinu prava, reforme pravosuđa, javne nabavke, javnu upravu, vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, kretanje robe, radnika, kapitala, zaštitu potrošača, monetarnu i socijalnu politiku, znanost, obrazovanje, kulturu, transport, energetiku, zaštitu okoliša i poljoprivredu.
