Radiš osam sati pa ideš na drugi posao: Koliko poslova danas treba čovjeku u BiH za normalan život?

Ode na posao ujutro, odradi osam sati, vrati se kući – a onda počinje drugi posao. Nekome je to dodatni rad vikendom, nekome honorarni posao preko interneta, nekome rad u poljoprivredi, trgovini ili uslužnim djelatnostima. Postoje i oni koji uz glavni imaju dva ili više dodatnih poslova.

Da takav način rada postoji i u Bosni i Hercegovini potvrđuje i zvanična statistička metodologija. Anketa o radnoj snazi posebno razvrstava zaposlene na osobe koje nemaju dodatni posao, one koje uz glavni imaju jedan dodatni posao te osobe koje imaju dva ili više dodatnih poslova.

Drugim riječima, statistika u BiH danas prepoznaje radnika koji radi jedan posao, radnika koji praktično ima dva posla, ali i osobu koja istovremeno radi tri ili više poslova.

Ipak, u trenutno lako dostupnim objavljenim statističkim tabelama nije izdvojen jednostavan podatak koji bi pokazao koliko tačno svih zaposlenih u BiH pripada svakoj od ove tri kategorije. Zato bi bilo pogrešno tvrditi da, naprimjer, svaki treći ili svaki peti radnik ima dodatni posao bez odgovarajućeg zvaničnog podatka.

Ono što se pouzdano zna jeste da statističari dodatni rad više ne posmatraju kao nevažnu pojavu. Anketa o radnoj snazi tokom cijele godine prikuplja podatke ne samo o zaposlenosti i nezaposlenosti nego i o dodatnom zaposlenju, zanimanju i broju sati koje ljudi provode radeći.

Pri tome se dodatnim poslom ne smatra samo klasično zaposlenje kod drugog poslodavca. Evidentiraju se i dopunski, honorarni i sezonski poslovi, kao i različiti oblici samozapošljavanja i rada u porodičnom poslu.

To je posebno važno za BiH, gdje dodatni posao često ne izgleda kao još jedan ugovor o radu. Neko nakon redovnog posla radi privatno svoj zanat, neko vikendom radi u ugostiteljstvu, neko obrađuje zemlju, pruža različite usluge, radi putem interneta ili povremeno prihvata dodatne angažmane.

Granica između „imam jedan posao“ i „radim dva posla“ zato nije uvijek tako jednostavna kao što izgleda.

Posebno je zanimljivo da Anketa o radnoj snazi pita i koliko sati zaposleni uobičajeno provodi na dodatnom poslu. Time se može dobiti mnogo realnija slika radne sedmice od one koju daje samo podatak o osmosatnom radnom vremenu na glavnom poslu.

Jer radnik koji na svom glavnom poslu provede 40 sati sedmično, a zatim još nekoliko večeri ili cijeli vikend radi dodatno, formalno jeste jedna zaposlena osoba, ali njegova stvarna radna sedmica može biti znatno duža.

Razlozi zbog kojih ljudi prihvataju dodatni posao mogu biti različiti. Nekome je cilj povećati kućni budžet, drugi štede za veći trošak, treći dodatnim poslom razvijaju vlastiti biznis, dok pojedinci jednostavno koriste znanje ili zanat koji im omogućava dodatnu zaradu nakon redovnog radnog vremena.

Najnovija statistika pokazuje i koliko je pitanje prihoda važno za razumijevanje tržišta rada. Prosječna neto plata u BiH u junu 2026. iznosila je 1.706 KM.

U isto vrijeme rast troškova stanovanja, hrane, prijevoza, režija i drugih svakodnevnih potreba otvara pitanje koliko je jednom domaćinstvu danas dovoljan prihod samo jednog zaposlenja.

Dodatni posao može povećati prihode, ali ima i drugu stranu. Kada se nakon osam sati rada nastavlja raditi navečer ili vikendom, manje vremena ostaje za porodicu, djecu, odmor i društveni život. Ako takav tempo postane svakodnevnica, dodatna zarada plaća se i slobodnim vremenom.