Jedan od najsposobnijih konja na svijetu dolazi iz BiH: Ostalo ih tek 350 do 380 u čistoj krvi

Bosna i Hercegovina ima autohtono blago čija vrijednost daleko nadilazi granice naše zemlje, ali njegova budućnost još nije potpuno sigurna. Bosanski brdski konj, pasmina koja je vijekovima živjela i radila uz čovjeka na najtežim planinskim terenima, danas broji svega između 350 i 380 grla u čistoj krvi.

Upravo je očuvanje ove pasmine bilo u centru pažnje manifestacije Dan bosanskog brdskog konja, održane u Sportsko-rekreativnom centru Ajdinovići. Okupili su se uzgajivači, stručnjaci i ljubitelji konja koji imaju zajednički cilj – povećati broj grla i sačuvati pasminu koja predstavlja važan dio prirodne, kulturne i historijske baštine Bosne i Hercegovine.

Bosanski brdski konj vijekovima je bio prilagođen životu u uslovima u kojima bi se mnoge druge pasmine teško snalazile. Izdržljiv je, sigurno se kreće po nepristupačnom terenu i nema velike zahtjeve kada je riječ o ishrani. Nekada je bio gotovo nezamjenjiv u poljoprivredi, šumarstvu i transportu, posebno u planinskim područjima.

Koliko je riječ o posebnoj pasmini, objasnio je prof. dr. emeritus Velija Katica s Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

„Bosanski brdski konj ima takve parametre, genetske i ostale osobine koje ga svrstavaju u najsposobnije konje na svijetu kada je u pitanju kretanje po vrlo teškim terenima“, istakao je Katica, posebno ukazujući na njegovu anatomsku građu.

Vrijednost ove pasmine odavno nije prepoznata samo u Bosni i Hercegovini. Bosanske brdske konje uzgajaju i ljubitelji konja u Njemačkoj, Italiji i Sloveniji.

Među njima je i Tanja Hübner iz Stuttgarta, koja ima osam konja, od kojih čak pet pripada bosanskoj brdskoj pasmini. Njena priča s ovom pasminom počela je još za 18. rođendan, kada je na poklon dobila upravo bosanskog brdskog konja.

I dok interes postoji i izvan BiH, ključna borba vodi se za povećanje broja čistokrvnih grla. Predsjednica Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja Žaklina Mezbur navodi da se trenutno raspolaže brojkom od približno 350 do 380 grla u čistoj krvi.

Cilj je doći do najmanje 500 jedinki. To je broj koji se navodi kao potreban kako bosanski brdski konj više ne bi imao status ugrožene pasmine, ali povećavanje populacije mora pratiti i očuvanje njegove genetske osnove.

Zbog toga važnu ulogu imaju genetička istraživanja. Genetičar dr. Rijad Konjhodžić naglasio je važnost utvrđivanja porijekla, potvrđivanja očinstva pojedinih linija i genetske čistoće pasmine, ali i sekvenciranja kompletnih genoma kako bi se pronašli karakteristični genetski markeri bosanskog brdskog konja.

Ohrabrujuće je što interes za uzgoj raste. Tome doprinose i poticajna sredstva Federalnog ministarstva poljoprivrede, zahvaljujući kojima se sve više ljudi odlučuje baviti uzgojem ove autohtone pasmine.

Bosanski brdski konj tako danas više nije životinja bez koje se nije mogao zamisliti rad na selu, kao što je to nekada bio. Njegova uloga se promijenila, ali njegova vrijednost nije nestala.

Naprotiv, u vremenu kada autohtone pasmine širom svijeta nestaju, svaki novi bosanski brdski konj znači još jedan korak dalje od granice izumiranja.

A iza brojke od 350 ili 380 grla krije se mnogo više od statistike. Krije se dio historije Bosne i Hercegovine, priča o životu na njenim planinama i pasmina koja je vijekovima opstajala u surovim uslovima.

Zato cilj od najmanje 500 jedinki nije samo pitanje uzgoja konja. To je borba da se sačuva nešto što je autentično bosanskohercegovačko i što bi, jednom izgubljeno, bilo gotovo nemoguće vratiti.