Broj korisnika internet i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini kontinuirano raste, a digitalne transakcije postaju sve češći dio svakodnevnog života građana i poslovanja firmi. Prema podacima Centralna banka Bosne i Hercegovine, elektronskim bankarskim uslugama danas je obuhvaćeno više od 1,77 miliona korisnika.
U Bosni i Hercegovini 22 banke nude usluge internet i mobilnog bankarstva, a ovim vrstama usluga obuhvaćeno je 1.634.095 fizičkih lica i 136.077 pravnih subjekata. Komercijalne banke bilježe rast aktivnih digitalnih korisnika veći od 30 posto u posljednje dvije godine, dok je ukupan broj digitalnih transakcija porastao za više od 35 posto, što ukazuje na rast povjerenja u online finansijske usluge.
Prema podacima Raiffeisen banka u BiH, samo tokom 2025. godine realizovano je oko četiri miliona digitalnih transakcija, a nastavak rasta očekuje se i u narednom periodu.
Iz ove banke navode da mobilna aplikacija korisnicima omogućava jednostavno i sigurno upravljanje finansijama, uz funkcije digitalnih novčanika, plaćanja i pregleda troškova na jednom mjestu.
Sigurnost je, kako ističu banke i regulator, ključna tema razvoja digitalnog bankarstva. Komercijalne banke primjenjuju višefaktorsku autentifikaciju, naprednu tehničku zaštitu aplikacija i kontinuirano rade na edukaciji korisnika, dok Centralna banka BiH nadzire funkcionisanje platnih sistema i propisuje visoke sigurnosne standarde.
Ipak, bezgotovinska plaćanja u BiH još nisu u potpunosti zaživjela. Prema podacima CBBiH, 44 posto platnih naloga pokreće se elektronski, dok se 56 posto i dalje obavlja fizički, iako elektronski nalozi već čine više od polovine ukupne vrijednosti transakcija.
Zanimljivo je i da veliki broj građana ima instalirane mobilne aplikacije za plaćanje, ali ih ne koristi redovno aktivna je tek svaka treća osoba, dok dvije trećine korisnika aplikacije imaju, ali ih rijetko koriste. Kao razlozi navode se navika korištenja gotovine, manjak digitalne pismenosti i nepovjerenje u nove tehnologije.
Centralna banka BiH digitalno bankarstvo vidi kao važan dio modernizacije finansijskog sistema. U strateškim planovima predviđeno je uvođenje sistema instant plaćanja, koji bi omogućio slanje novca u realnom vremenu, 24 sata dnevno, te priprema BiH za ulazak u SEPA platno područje.
Posebno se radi i na standardizaciji QR plaćanja, razvoju digitalnih novčanika i jačanju infrastrukture, s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jednostavnija, uključujući i za starije građane i osobe s nižim nivoom digitalne pismenosti.
Iz Centralne banke poručuju da je bankarski sektor u BiH tehnološki razvijen, ali da je za veći iskorak potrebna finansijska edukacija, jednostavnije aplikacije i jačanje povjerenja građana.
U narednim godinama građani i privreda mogu očekivati brže i inovativnije digitalne usluge, dok bi banke, uz regulatornu podršku, trebale dodatno smanjiti potrebu za odlaskom na šalter i učiniti mobilno bankarstvo dostupnim svima.
