Sve veći nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini mijenja način poslovanja brojnih kompanija. Ono što je prije nekoliko godina bilo rijetkost, danas postaje sve češća praksa, firme tokom ljeta privremeno zatvaraju pogone i organizuju kolektivni godišnji odmor za sve zaposlene.
Dok su ranijih godina mnogi radnici, posebno u privatnom sektoru, koristili tek nekoliko dana odmora ili ga zbog obima posla nisu uspjeli iskoristiti u cijelosti, situacija se danas značajno mijenja. Poslodavci su, zbog manjka radnika i sve težeg pronalaska novih zaposlenih, primorani više voditi računa o zadovoljstvu svojih radnika i poštivanju zakonskih prava.
Mnogi zaposleni ističu da im kolektivni godišnji odmor omogućava pravi predah. Kada cijela firma istovremeno prestane s radom, nema potrebe da jedan dio radnika radi posao kolega koji su na odmoru, što je ranijih godina bio čest slučaj. Upravo zato mnogi smatraju da se na ovaj način mogu kvalitetnije odmoriti i vratiti na posao spremniji za nove izazove.
Prema važećem Zakonu o radu u Federaciji BiH, svaki radnik ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora u toku kalendarske godine. Zakonom je jasno propisano da se radnik ne može odreći tog prava niti ga poslodavac može uskratiti. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, pri čemu prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida, dok se preostali dio može iskoristiti najkasnije do kraja juna naredne godine.
Zakon također predviđa da radnik tokom godišnjeg odmora nije dužan obavljati radne zadatke niti odgovarati na poslovne pozive i poruke. Ipak, praksa pokazuje da je granica između posla i odmora često nejasna. Veliki broj zaposlenih priznaje da i tokom godišnjeg odmora ostaje dostupan nadređenima ili kolegama zbog hitnih poslovnih obaveza.
Istraživanje portala MojPosao.ba pokazuje da zaposleni u Bosni i Hercegovini ove godine u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je neznatno više nego prošle godine. Međutim, većina radnika smatra da to nije dovoljno. Prosječna želja zaposlenih je gotovo 30 dana odmora godišnje, odnosno oko osam dana više nego što trenutno koriste, javlja Večernji list.
Podaci pokazuju i velike razlike između poslodavaca. Zaposleni u državnim institucijama u prosjeku imaju više dana odmora nego radnici u privatnim kompanijama, dok firme u stranom vlasništvu uglavnom nude nešto bolje uslove od domaćih privatnih preduzeća.
Stručnjaci ističu da će nedostatak radne snage nastaviti mijenjati tržište rada u Bosni i Hercegovini. Poslodavci će, osim većih plata, morati nuditi bolje uslove rada, više slobodnih dana i veću fleksibilnost kako bi zadržali postojeće radnike. Kolektivni godišnji odmori, koji su nekada bili izuzetak, mogli bi u narednim godinama postati uobičajena praksa u sve većem broju kompanija.
🔥 Pročitajte i ovo
Šta donosi novi Zakon o radu: Neodređeno postaje pravilo, godišnji odmor bez limita
Više od 40 posto zaposlenih u BiH dostupno šefovima i tokom godišnjeg odmora
Sjeverna Makedonija mijenja pravila za “zlatne pasoše”: Investicija više neće biti dovoljna
Nema radnika, pa se mijenja zakon: Stranci lakše do posla, a deficitarna zanimanja bez provjera
Sve više stranih radnika se odlučuje za dugoročan boravak u BiH
Ko radi u Sloveniji, ovo treba znati: Mijenjaju pravila u korist radnika iz BiH
