Iako je proljeće donijelo dobre početke za pčelare, nagla promjena vremena s padavinama i zahlađenjem prouzročila je izazove u prinosu meda. Bagremova paša, koja je obično obilna, ometena je nepredviđenim vremenskim uslovima.
Mladen Tešić, jedan od pčelara, ističe za BHRT da je vegetacija krenula ranije, ali da su niske temperature i kiša poremetile očekivanja.
Osim vremenskih problema, pčelare muče i poskupljenja repromaterijala. Bojan Nešković, također pčelar, naglašava da su cijene drvene i metalne građe te pribora za pčelarstvo značajno porasle, što dodatno opterećuje proizvodnju meda.
Iako cijena meda već neko vrijeme nije mijenjana, ona i dalje ostaje nedostupna mnogima. Kilogram meda košta između 20 i 30 maraka, ovisno o podneblju, no trenutno nema naznaka novog poskupljenja. Pčelari, poput Bojana Neškovića, ističu da ne žele podizati cijene bez prijeke potrebe te da med ne bi trebao biti luksuz.
Uprkos cijenama, građani su spremni platiti više za kvalitetan med. Iako se u Bosni i Hercegovini proizvodi visokokvalitetan med, potrošnja nije na razini građana Europske unije. Ipak, regije poput Semberije, Posavine i Hercegovine prepoznatljive su po određenim vrstama meda, što ukazuje na bogatstvo pčelarstva u zemlji.
Pandemija koronavirusa rezultirala je porastom broja ljudi koji se bave pčelarstvom, pa je samo u Semberiji registrirano oko 300 novih pčelara.
