Američke kompanije zainteresovane za veliki balkanski koridor: Kroz BiH planirana 103 kilometra autoputa

Američke kompanije zainteresovane su za učešće u razvoju Jadransko-jonskog autoputa, čija bi trasa povezala Hercegovinu s Crnom Gorom i dalje s Albanijom. Prema informacijama koje prenosi BiznisInfo.ba, kroz Bosnu i Hercegovinu planirano je približno 103 kilometra autoputa, dok bi crnogorski dio imao oko 127 kilometara.

Interes postoji za projekte u obje države, ali izvođači još nisu izabrani niti je potvrđeno da će američke kompanije graditi cijeli pravac.

Od Počitelja preko Stoca i Trebinja

Planirana trasa kroz BiH počinjala bi kod Počitelja, odvajanjem od Koridora Vc, a zatim preko područja Stoca i Trebinja nastavljala prema granici s Crnom Gorom.

Prema dostavljenim informacijama, pripreme su najviše odmakle na približno 23 kilometra dugoj dionici Počitelj–Stolac. Za ovaj dio utvrđen je javni interes, a Autoceste FBiH pokrenule su postupak sporazumnog pribavljanja nekretnina potrebnih za izgradnju.

Interes za projekt ranije je pokazao američki Bechtel. O mogućem američkom angažmanu razgovaralo se i za pravac Stolac–Trebinje, uključujući razmatranje modela zajedničkog finansiranja.

Crna Gora traži partnera za cijeli koridor

U Crnoj Gori traži se partner za razvoj kompletnog tamošnjeg dijela Jadransko-jonskog koridora. Procijenjena vrijednost gradnje 127 kilometara autoputa iznosi oko 2,8 milijardi eura.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, interes američkih kompanija potvrđen je iz Ambasade SAD-a za crnogorske „Vijesti“, ali imena zainteresovanih firmi nisu objavljena.

Mogući angažman obuhvatao bi tehničku dokumentaciju i izvođenje radova, dok se razmatra i učešće u finansiranju. Faze realizacije, prioriteti i rokovi trebali bi biti određeni naknadno.

Širi koncept koridora uključuje i planiranu crnogorsku dionicu Jonsko-jadranskog gasovoda te telekomunikacijsku infrastrukturu.

Interes postoji, konačni dogovori tek slijede

Zajedno, planirane trase kroz BiH i Crnu Goru obuhvataju približno 230 kilometara autoputa. Njihova realizacija omogućila bi novu cestovnu vezu kroz Hercegovinu i Crnu Goru prema Albaniji.

Ipak, iskazani interes i dosadašnji razgovori ne znače da je gradnja ugovorena. Potrebno je definirati finansiranje, izabrati partnere i utvrditi dinamiku radova. Procjena od 2,8 milijardi eura odnosi se na crnogorski dio, a ne na cijelu trasu kroz obje države.

Izvor: BiznisInfo.ba.