Američke kompanije zainteresovane su za učešće u razvoju Jadransko-jonskog autoputa, čija bi trasa povezala Hercegovinu s Crnom Gorom i dalje s Albanijom. Prema informacijama koje prenosi BiznisInfo.ba, kroz Bosnu i Hercegovinu planirano je približno 103 kilometra autoputa, dok bi crnogorski dio imao oko 127 kilometara.
Interes postoji za projekte u obje države, ali izvođači još nisu izabrani niti je potvrđeno da će američke kompanije graditi cijeli pravac.
Od Počitelja preko Stoca i Trebinja
Planirana trasa kroz BiH počinjala bi kod Počitelja, odvajanjem od Koridora Vc, a zatim preko područja Stoca i Trebinja nastavljala prema granici s Crnom Gorom.
Prema dostavljenim informacijama, pripreme su najviše odmakle na približno 23 kilometra dugoj dionici Počitelj–Stolac. Za ovaj dio utvrđen je javni interes, a Autoceste FBiH pokrenule su postupak sporazumnog pribavljanja nekretnina potrebnih za izgradnju.
Interes za projekt ranije je pokazao američki Bechtel. O mogućem američkom angažmanu razgovaralo se i za pravac Stolac–Trebinje, uključujući razmatranje modela zajedničkog finansiranja.
Crna Gora traži partnera za cijeli koridor
U Crnoj Gori traži se partner za razvoj kompletnog tamošnjeg dijela Jadransko-jonskog koridora. Procijenjena vrijednost gradnje 127 kilometara autoputa iznosi oko 2,8 milijardi eura.
Kako prenosi BiznisInfo.ba, interes američkih kompanija potvrđen je iz Ambasade SAD-a za crnogorske „Vijesti“, ali imena zainteresovanih firmi nisu objavljena.
Mogući angažman obuhvatao bi tehničku dokumentaciju i izvođenje radova, dok se razmatra i učešće u finansiranju. Faze realizacije, prioriteti i rokovi trebali bi biti određeni naknadno.
Širi koncept koridora uključuje i planiranu crnogorsku dionicu Jonsko-jadranskog gasovoda te telekomunikacijsku infrastrukturu.
Interes postoji, konačni dogovori tek slijede
Zajedno, planirane trase kroz BiH i Crnu Goru obuhvataju približno 230 kilometara autoputa. Njihova realizacija omogućila bi novu cestovnu vezu kroz Hercegovinu i Crnu Goru prema Albaniji.
Ipak, iskazani interes i dosadašnji razgovori ne znače da je gradnja ugovorena. Potrebno je definirati finansiranje, izabrati partnere i utvrditi dinamiku radova. Procjena od 2,8 milijardi eura odnosi se na crnogorski dio, a ne na cijelu trasu kroz obje države.






