Iznajmljivanje stanova u Sarajevu odavno više nije izuzetak, već pravilo. Neko izdaje stan studentima i porodicama na godinu dana, neko turistima „na noć“, putem Bookinga ili Airbnba. Međutim, jedno pitanje stalno se ponavlja: šta je legalno, šta se mora prijaviti i koliki je račun državi?
Odgovori Porezne uprave Federacije BiH i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo za Akta.ba pokazuju da dilema zapravo ne postoji porezi se moraju plaćati, bez obzira kako i kome izdajete stan. Razlika je samo u načinu obračuna i dodatnim obavezama kod kratkoročnog smještaja.
Prva obaveza: porez na imovinu
Prva stvar koju mnogi zanemare jeste porez na imovinu. U Federaciji BiH on je regulisan na kantonalnom nivou, što znači da pravila nisu ista u svim kantonima.
U praksi to znači da svaki vlasnik stana koji se izdaje – fizičko ili pravno lice – mora plaćati porez na imovinu. Koliko? To određuje općina u kojoj se nekretnina nalazi, ali uz minimalne iznose propisane kantonalnim zakonom.
U Kantonu Sarajevo taj minimum je jasan: najmanje 4 KM po kvadratnom metru godišnje za stan koji se izdaje u zakup.
Drugim riječima čak i ako nemate nijednog podstanara cijelu godinu, porez na imovinu vas ne zaobilazi.
Drugi porez koji se često “zaboravi”: porez na dohodak
Osim poreza na imovinu, postoji i porez na dohodak od iznajmljivanja, koji iznosi 10 posto. Ali – ne plaća se na puni iznos kirije.
Država priznaje dio troškova, pa se porez obračunava na umanjenu osnovicu:
- 30% priznatih troškova kod klasičnog zakupa (stanar na mjesec/godinu),
- 50% priznatih troškova kod kratkoročnog iznajmljivanja turistima – ali samo ako je plaćena boravišna taksa.
Upravo tu se vidi razlika između dugoročnog i kratkoročnog najma – sistem jeste fleksibilniji, ali traži više papira i discipline.
“Stan na dan” – termin koji zakon ne poznaje
Iako se izraz „stan na dan“ odavno udomaćio, inspekcija upozorava: zakoni taj termin uopće ne poznaju.
U propisima se govori o kratkoročnom iznajmljivanju smještaja – stanova, apartmana i soba koje se izdaju turistima, poslovnim ljudima i drugim gostima.
Važno je znati:
nije bitno da li izdajete preko Bookinga, Airbnba, OLX-a ili “na preporuku”
nije bitno da li vam plaćaju u gotovini, na račun ili PayPalom
Ako ste naplatili smještaj to je dohodak i mora biti oporezovan.
Kako se plaća porez kod kratkoročnog najma?
Kod izdavanja turistima porez se plaća pri svakoj naplati, po stopi od 10%, na osnovicu umanjenu za 50% priznatih troškova.
Dobra vijest za iznajmljivače: taj porez je konačan i ne unosi se u godišnju poreznu prijavu.
Ali, obaveze tu ne staju. Potrebno je:
- rješenje o ispunjavanju minimalnih uslova za smještaj,
- dokaz o naplaćenim iznosima,
- prijava putem obrasca PIP-1034 (ili elektronski),
- uredno plaćena boravišna taksa.
Inspekcija vidi više nego što mislite
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS poručuju da kratkoročno iznajmljivanje nije “nevidljivo”, naročito kada postoje tragovi o ostvarenom prihodu.
Porezna uprava vrši nadzor kada postoji sumnja da je prihod ostvaren, a nije prijavljen. Kontrole se odnose upravo na fizička lica koja izdaju stanove, kuće, sobe i apartmane.
Za klasični zakup važi i Zakon o zakupu stana Kantona Sarajevo, koji uređuje ugovore, zakupninu i obaveze obje strane.
Kazne nisu simbolične
Za one koji se odluče ignorisati obaveze, zakon predviđa kazne.
Fizičko lice koje ne podnese poreznu prijavu može biti kažnjeno od 300 do 3.000 KM.
Uz to, postoje i dodatne kazne prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, posebno za nelegalno izdavanje smještaja.
