Njemački vojni stratezi upozoravaju da niz kibernetičkih napada, sabotaža i kampanja dezinformiranja kojima je zemlja izložena posljednjih mjeseci može predstavljati uvod u znatno ozbiljniji sukob. Takozvane hibridne prijetnje više se ne posmatraju kao izolirani incidenti, već kao dio šire strategije koja može voditi otvorenoj vojnoj konfrontaciji.
U tom kontekstu, Njemačka intenzivno prilagođava svoje odbrambeno planiranje, svjesna da bi u slučaju većeg sukoba unutar NATO imala ključnu ulogu. Zemlja se vidi kao glavno logističko čvorište i tranzitni koridor za savezničke snage, što je ujedno čini i jednom od prvih meta mogućeg napada.
Prema pisanju Politico, koji se poziva na povjerljivi njemački vojni dokument, u ratnom scenariju Njemačka bi se mogla naći pod snažnim pritiskom već u ranoj fazi sukoba. Dugodometni konvencionalni napadi ne bi bili usmjereni isključivo na vojne ciljeve, već i na civilnu infrastrukturu, uključujući prometne mreže, energetiku, zdravstveni sistem i druge ključne segmente funkcioniranja države.
Planiranje polazi od pretpostavke da se savremeni rat ne vodi samo na bojištu. Kibernetičke operacije, utjecaj na javno mnijenje i sabotaže sada su ugrađeni u samu logiku vojne eskalacije, a ne tretiraju se više kao sporedni oblici pritiska. Upravo zbog toga poseban naglasak stavlja se na koordinaciju civilnih i vojnih struktura.
U razrađenim scenarijima predviđeno je pet faza eskalacije od ranog prepoznavanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do oporavka nakon sukoba. Prema procjenama, Njemačka se trenutno nalazi u početnoj fazi, u kojoj se fokus stavlja na razmjenu obavještajnih podataka, jačanje logistike i zaštitu kritične infrastrukture.
Posebna uloga dodijeljena je domaćim vojnim snagama, koje bi u slučaju krize imale zadatak da štite ključne objekte, osiguravaju kretanje savezničkih postrojbi kroz zemlju i pomažu u održavanju osnovnih državnih funkcija. Civilni sektor – transport, energetika, zdravstvo i privatni izvođači – smatra se neizostavnim dijelom ukupne odbrane.
Da ove procjene nisu samo teorijske, potvrđuju i aktuelni podaci njemačkih vlasti koje bilježe porast špijunaže, kibernetičkih napada i pokušaja utjecaja na političke institucije i javnost. Na to je javno upozorio i njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt, koji je izjavio da je Njemačka praktično svakodnevno izložena hibridnom ratovanju.
