Bosna i Hercegovina se nalazi na samom evropskom vrhu po zavisnosti od novca koji šalje dijaspora. Prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat, BiH je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Kosova, kada je riječ o udjelu osobnih transfera iseljenika u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Riječ je o pokazatelju koji jasno govori koliki je značaj dijaspore za ekonomsku stabilnost, potrošnju i svakodnevni život građana, posebno u uslovima visoke inflacije i rasta životnih troškova koji ne prati adekvatan rast plata.
Novac dijaspore kao oslonac ekonomije
Eurostat je objavio mapu koja pokazuje utjecaj osobnih transfera na ekonomije zemalja Evropske unije, EFTA-e i zemalja kandidata za članstvo u EU. Na toj karti BiH se izdvaja kao jedna od zemalja s najvećim suficitom osobnih transfera, koji u 2024. godini iznose 7,6 posto BDP-a.
Takav udio svrstava Bosnu i Hercegovinu među države čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od novčanih doznaka iseljenika, koje direktno utiču na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu stabilnost velikog broja domaćinstava.
Rekordni iznosi novčanih doznaka
Prema ranije objavljenim podacima, osobni transferi u 2024. godini oborili su rekord i iznosili su 4 milijarde i gotovo 167 miliona konvertibilnih maraka. Uz to, tekući transferi dostigli su iznos od 1,52 milijarde KM, pri čemu najveći dio čine penzije iz inozemstva – čak 1,39 milijardi KM.
Ovi podaci potvrđuju da novac iz dijaspore predstavlja ključni finansijski oslonac za desetine hiljada porodica u BiH koje bi, bez tih sredstava, znatno teže podmirivale osnovne životne troškove.
Inflacija i realni život građana
Značaj finansijske podrške iz inozemstva dodatno dolazi do izražaja kada se sagledaju podaci o kupovnoj moći stanovništva. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u BiH, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH za novembar 2025. godine, iznosila je 3.355,25 KM.
S druge strane, prosječna neto plata u Federaciji BiH za oktobar iznosila je svega 1.632 KM, što jasno pokazuje duboki jaz između primanja i realnih troškova života.
Posebno zabrinjava podatak da prehrana čini čak 42,64 posto mjesečnih troškova, što je znatno iznad evropskog prosjeka i dodatno potvrđuje da inflacija najteže pogađa osnovne životne potrebe.
Dijaspora kao investicioni potencijal
Utjecaj dijaspore na Bosnu i Hercegovinu ne treba posmatrati isključivo kroz novčane doznake, već i kroz demografski i razvojni aspekt. Dugoročni izazov za Bosnu i Hercegovinu jeste pronalazak načina za uspostavljanje trajnih i funkcionalnih veza s iseljeništvom – bilo kroz povratak, bilo kroz prijenos znanja, vještina i iskustava stečenih u zemljama Zapada.
Posebna vrijednost dijaspore ne ogleda se samo u novcu, već i u socijalnom kapitalu, organizovanosti i radnoj kulturi, koji mogu imati snažan i dugoročan pozitivan utjecaj na produktivnost, konkurentnost i ukupni društveni razvoj Bosne i Hercegovine.
Dugoročne mogućnosti i demografski izazovi
Pitanje dijaspore nije samo ekonomsko, već i demografsko. Dugoročni izazov za Bosnu i Hercegovinu jeste kako izgraditi trajne veze s iseljeništvom, bilo kroz povratak, bilo kroz prijenos znanja, vještina i iskustava stečenih u zemljama Zapada.
Taj potencijal ne ogleda se samo u novcu, već i u socijalnom kapitalu, organizovanosti i radnoj kulturi, što dugoročno može imati snažan pozitivan utjecaj na produktivnost i ukupni društveni razvoj.
