Uprkos izazovima s kojima se suočava bosanskohercegovačka ekonomija, postoji jedno područje u kojem se ističu pozitivni pokazatelji – javni dug. Prema podacima Ministarstva financija i riznice, stanje javnog duga BiH krajem 2023. godine pruža razlog za optimizam, budući da je udio javnog duga u BDP-u države bio 26,73 posto, što je daleko ispod granice koju propisuje Europska unija kroz Maastrichtski kriterij.
Analizirajući strukturu javnog duga, vidljivo je da je udio vanjskog duga u BDP-u u kontinuiranom opadanju, što je pozitivan trend. Istovremeno, unutrašnji dug bilježi rast, no BiH redovno izmiruje svoje obveze prema vanjskim kreditorima, što ukazuje na stabilnost u tom segmentu.
U poređenjui s drugim zemljama Europske unije, BiH se nalazi u grupi zemalja s niskim udjelom javnog duga u BDP-u, poput Luksemburga i Danske. Međutim, ekonomska izdržljivost i razina bruto domaćeg proizvoda ovih zemalja znatno su iznad onih u BiH, što čini poređenje izazovnim.
Uprkos postignućima u području javnog duga, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s izazovima u podizanju životnog standarda i jačanju konkurentnosti privrede. Svjetska banka ističe potrebu za dubinskim strukturnim reformama kako bi se osigurao daljnji ekonomski napredak i približavanje ciljevima EU integracija.
Za nastavak pozitivnih trendova, Bosna i Hercegovina treba ulagati u ekonomske i energetske reforme te poboljšati koordinaciju različitih razina vlasti. Digitalizacija javne uprave i smanjenje administrativnih prepreka također su ključni faktori za jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva i privlačenje investicija.
