Izvještaj o proceduri stjecanja bosanskohercegovačkog državljanstva izazvalo je pažnju javnosti nakon što je hrvatska državljanka Anita Z. pokrenula postupak dobivanja državljanstva BiH nakon udaje.
S obzirom na ugovore koje je Bosna i Hercegovina potpisala s određenim zemljama, različiti su uslovi za stjecanje državljanstva, što dovodi do nejednakosti među državljanima BiH.
Zakon o državljanstvu BiH automatski omogućava stjecanje državljanstva osobama koje su ga nekada posjedovale ili imaju roditelje porijeklom iz BiH.
Međutim, postupak naturalizacije, koji se primjenjuje kada osoba stječe državljanstvo BiH iz drugih razloga, može biti složeniji i različit ovisno o državi podrijetla, javlja Večernji list.
Primjer pokazuje da, državljani Hrvatske podliježu dužem razdoblju čekanja pri stjecanju bosanskohercegovačkog državljanstva u odnosu na državljane drugih zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu.
Osim Hrvatske, Bosna i Hercegovina ima ugovore o dvojnom državljanstvu s Srbijom, Austrijom i Švedskom.
U slučaju Hrvatske, postupak stjecanja državljanstva BiH može potrajati i do 2032. godine, dok državljani drugih zemalja, prema uslovima bilateralnih sporazuma, mogu to pravo ostvariti za godinu dana.
Ova nejednakost otvara pitanje potrebe za revidiranjem postojećih ugovora radi eliminacije diskriminacije među državljanima BiH ovisno o zemlji njihovog prethodnog državljanstva.