Ni Švicarska više nije što je bila: Strancima sve teže do posla, a na početku rade i za manje plate

Godinama je Švicarska važila za jednu od najpoželjnijih evropskih destinacija za obrazovane strane radnike – visoke plate, uređena država, sigurnost i kvalitet života privlačili su stručnjake iz cijele Evrope.

Međutim, situacija na švicarskom tržištu rada počela se mijenjati. Strancima, uključujući i visokoobrazovane stručnjake, sve je teže pronaći posao, a podaci pokazuju da je nezaposlenost među njima osjetno viša nego među domaćim stanovništvom.

Švicarski magazin Bilanz kao primjer navodi Španjolku Carmen P., čije je ime promijenjeno. U Zürich je stigla krajem devedesetih godina i tada u reviziji zarađivala oko 100.000 franaka godišnje.

Kasnijim prelaskom u medicinsko-tehnološku industriju njena godišnja primanja porasla su na gotovo nevjerovatnih 250.000 franaka.

A onda se situacija potpuno promijenila.

Nakon što je iz ekonomskih razloga ostala bez posla, danas radi honorarno u nabavi i teško uspijeva pronaći novo stalno zaposlenje. Jedan od problema je i slabije poznavanje njemačkog jezika.

Njena poruka je jednostavna – Švicarska više nije tržište na kojem strani stručnjak tako lako pronalazi svoje mjesto kao nekada.

Nezaposlenost stranaca gotovo dvostruko veća

Brojke pokazuju koliko se situacija promijenila.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada koje prenosi Bilanz, stopa nezaposlenosti građana zemalja EU i EFTA u Švicarskoj u drugom kvartalu 2026. godine iznosila je 6,6 posto.

Među švicarskim državljanima bila je 3,4 posto.

Radi se o najvišoj stopi nezaposlenosti za građane EU/EFTA u ovom dijelu godine još od 2016.

Promjene su vidljive i među visokoobrazovanim radnicima. U kantonu Zürich broj novih prijava službama za zapošljavanje među visokoobrazovanim osobama s boravišnom dozvolom B u posljednje tri godine rastao je brže nego među jednako obrazovanim Švicarcima.

U julu 2026. nezaposlenost visokoobrazovanih stranaca iznosila je četiri posto, dok je kantonalni prosjek bio 2,9 posto.

Dođu zbog velikih plata, pa ih dočekaju veliki troškovi

Švicarska i dalje ima ono što privlači radnike iz cijelog svijeta – veoma dobre plate, sigurnost, niske poreze u međunarodnom poređenju i visok kvalitet života.

Ali postoji i druga strana priče.

Yana Senina, nekadašnja regruterica Googlea u Zürichu, upozorava da ljudi koji dolaze iz drugih zemalja često vide švicarsku platu, ali ne računaju koliko će ih koštati život u toj zemlji.

Prema njenom iskustvu, strani radnici prilikom prvog zaposlenja u Švicarskoj mogu zarađivati između 20 i 30 posto manje od domaćih kolega.

Ipak, istraživanja pokazuju da ta razlika ne mora trajati dugo.

Prvi posao za 110.000, drugi već 190.000 franaka

Profesor ekonomije Reto Föllmi sa Univerziteta St. Gallen sa svojim je kolegama analizirao primanja doseljenika.

Njihovi rezultati pokazuju da doseljenici u početku zarađuju između pet i deset posto manje od uporedivih švicarskih radnika.

Ali nakon nekoliko godina slika se može potpuno promijeniti.

Kod visokoobrazovanih muškaraca iz zapadnih i sjevernih zemalja Evropske unije primanja nakon pet godina mogu biti 14 posto viša od primanja uporedivih Švicaraca, dok je kod visokoobrazovanih žena razlika gotovo 30 posto.

Jedan Italijan koji već pet godina radi u švicarskom finansijskom sektoru Bilanzu je ispričao da je njegov pravi finansijski skok stigao tek kada je promijenio prvi posao.

Počeo je sa godišnjom platom od 110.000 franaka.

Nakon promjene poslodavca – plata mu je skočila na 190.000 franaka, uz bonus.

Vještačka inteligencija mijenja i švicarsko tržište

Problem više nije samo konkurencija među radnicima.

Švicarske kompanije također pokušavaju smanjiti troškove, dio poslova sele u države u kojima je radna snaga jeftinija, dok pojedine rutinske poslove sve više može obavljati vještačka inteligencija.

Upravo bi strani radnici mogli biti posebno izloženi tim promjenama.

Ukupna, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Švicarskoj u drugom kvartalu 2026. godine, prema podacima ILO-a koje prenosi Bilanz, porasla je na 5,1 posto.

Matthias Mölleney, dugogodišnji stručnjak za ljudske resurse, smatra da pogoršanje situacije na tržištu rada nesrazmjerno pogađa upravo strane radnike.

Istovremeno, dio kompanija ponovo premješta određene poslove u zemlje s nižim troškovima rada.

Visoka plata više nije cijela priča

Švicarska tako nije preko noći postala loše mjesto za rad niti su nestale plate zbog kojih ljudi godinama odlaze u tu zemlju.

Ali tržište se očigledno mijenja.

Strani kandidat danas mora računati na veću konkurenciju, izuzetno visoke životne troškove, važnost poznavanja lokalnog jezika i činjenicu da prvi posao možda neće donijeti platu kakvu je zamišljao gledajući švicarske prosjeke.

Uz usporavanje tržišta rada, premještanje poslova u jeftinije zemlje i sve veću primjenu umjetne inteligencije, nekada gotovo neupitna privlačnost Švicarske za strane stručnjake dobija i drugu stranu.

Švicarske plate jesu ostale velike ali, čini se, put do njih više nije ni približno jednostavan kao nekada.