Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini dosegle su historijski maksimum, a očekivanja su da će ovaj trend nastaviti. Razlozi za ovakav rast cijena su mnogobrojni, uključujući poskupljenje građevinskog materijala, povećanje troškova radne snage te rast cijena zemljišta.
Građani, suočeni s visokim cijenama nekretnina, sve češće razmatraju opciju izgradnje vlastite kuće, iako to također zahtijeva kreditno zaduženje.
Direktor građevinske firme, Sedžad Mizdrak za N1, ukazuje na nedostatak ponude nekretnina u Sarajevu, posebno u centru grada, što dodatno podiže cijene kvadrata. On naglašava da je potražnja veća od ponude, što utječe na visinu cijena.
Haris Kadić, stručnjak za nekretnine za N1, sugerira da je trenutno isplativije graditi kuću nego kupovati stan u gradovima poput Sarajeva. Ovo je posebno izraženo u kontekstu starih bosanskih kuća koje su često starije izgradnje, a građene su poslije Drugog svjetskog rata.
Cijene kvadrata u novogradnji variraju ovisno o lokaciji, s primjerima kao što su 3.500 do 4.500 KM u Banja Luci, 3.000 do 4.000 KM u Mostaru, te izuzetno visoke cijene od 3.500 do 10.000 KM u Sarajevu. Uprkos trendu rasta cijena, starogradnja može biti nešto jeftinija, ali i dalje zahtijeva značajna financijska sredstva.
Građani se suočavaju s izazovima financiranja nekretnina, pri čemu je kreditno zaduženje postalo neminovnost. Ukupni krediti u zemlji iznose 23,5 milijarde KM, a većina se odnosi na kreditna zaduženja stanovništva. Nenamjenski krediti često se koriste za stambene potrebe, što ukazuje na kompleksnost statističkih podataka.
S obzirom na ove izazove, postavlja se pitanje o dostupnosti stanovanja, posebno za mlađe generacije. Visoke cijene nekretnina, ograničena ponuda i potreba za kreditnim zaduženjem mogu predstavljati ozbiljan izazov za stanovništvo Bosne i Hercegovine u ostvarivanju vlastitog stambenog prostora.