Naslovi u ekonomiji često nose pozitivnu vibraciju, ali stvarnost često nosi složeniju sliku. I dok je ekonomska slika regije Zapadnog Balkana pokazala određenu otpornost uprkos brojnim izazovima, Bosna i Hercegovina, kao jedan od važnih igrača na ovom tržištu, suočava se s nizom specifičnih problema i potreba za reformama.
Izvještaj o ekonomiji Zapadnog Balkana za 2023. godinu donosi nekoliko ključnih uvida koji ukazuju na složenost ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini. Iako su ekonomije regije oporavile se na nivoe prije pandemije, izazovi poput rasta cijena energije i hrane, nepovoljnih vremenskih prilika i zaoštravanja finansijskih uslova i dalje stvaraju neizvjesnost.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, ovaj oporavak nije ravnomjeran. Iako je realni BDP zaustavljen na 2,5 posto u 2023. godini, postoji niz faktora koji otežavaju stabilnost i održivost rasta. Slabljenje realnog raspoloživog dohotka smanjilo je rast privatne potrošnje, dok je negativni neto izvoz dodatno otežao situaciju. Pored toga, inflacija je ostala visoka, oko 5 posto, znatno iznad nivoa prije pandemije, što dodatno opterećuje domaćinstva.
Jedan od ključnih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava je i visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima. Iako je stopa zaposlenosti dostigla historijski maksimum od 47 posto u septembru 2022. godine, nakon toga je počela opadati. Ovo ukazuje na potrebu za strukturalnim reformama koje bi stimulirale otvaranje novih radnih mjesta i poboljšale perspektive za mlade.
S druge strane, ekonomski izvještaj ističe i potencijalne izvore rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini. Iako su reforme neophodne, postoji i prostor za investicije koje bi mogle stimulirati ekonomski rast. Ključna oblast za ulaganje je energetska efikasnost, koja bi mogla donijeti značajne ekonomske povrate kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje profita firmi i socijalne koristi.
Uz sve izazove, Bosna i Hercegovina ima priliku da transformiše svoju ekonomiju i postavi temelje za održiviji i zeleniji rast.