Intenzivne suše, požari i toplotni udari postaju sve učestaliji, a nedavno objavljeni podaci Copernicusa pokazuju da je ovogodišnji mart bio najtopliji u historiji mjerenja.
Meteorolozi najavljuju izuzetno topao vikend s temperaturama koje će rasti do 30 stepeni Celzijusa, ali nakon toga slijedi zahlađenje. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske očekuju se čak i snježne padavine.
Nedim Sladić upozorava da će već iduće sedmice doći do osjetnijeg pada temperatura, posebno na najvišim planinama gdje se očekuje snijeg. Ovo zahlađenje dolazi u nezgodnom trenutku jer vegetacija već procvjetava, pokušavajući nadoknaditi nedostatak iz zime.
U nižim područjima ne bi trebalo biti snijega, ali će temperature pasti na vrijednosti primjerenije martu nego aprilu. No, Sladić ističe da postoji indicija da će krajem aprila ponovno doći do zatopljenja.
Posljednjih godina primjećuje se izrazito jak oscilacija temperatura, gdje temperature od 30 stepeni u samo 48 sati padaju na jednocifrene vrijednosti. Sladić objašnjava da je to posljedica više faktora, prije svega pohranjene toplotne energije u energetskom sistemu planete Zemlje.
Veliki dio Evrope ima površinske temperature mora znatno veće nego proteklih 30-40 godina. To je rezultat prethodno vrlo toplih ljeta, tople jeseni i nedostatka zime. To dovodi do izuzetno toplih mora i oceana, koji imaju visoki specifični toplotni kapacitet i upijaju svu toplotu. Posljedica toga su intenzivniji vremenski procesi, poput obilnijih kiša, ali i suše na drugim područjima, kaže meteorolog Sladić za N1.