Model uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH, koji je izazvao mnoge kontroverze i negativne prognoze, nije doveo do pada ukupnog prometa koji se bilježi putem fiskalnih uređaja. Naprotiv, promet u sektoru maloprodaje, od uvođenja neradne nedjelje (17. novembar 2023.) do februara 2024., bilježi rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prema analizi Večernjeg lista, ukupni promet u Federaciji BiH u prvom dijelu 2024. godine iznosio je 10,28 milijardi maraka, dok je u istom razdoblju prethodne godine bio 10,04 milijarde maraka, što znači rast od 233 miliona maraka. Ovi podaci uključuju promet iz svih sektora, od maloprodaje i restorana do benzinskih pumpi.
Iako je veći broj gradova i općina u Federaciji BiH zabilježio pad prometa, postoje i pozitivni primjeri. Među deset gradova s najvećim prometom, šest je zabilježilo rast, a četiri pad. Zenica prednjači s porastom prometa sa 394,5 miliona na 517 miliona maraka. I drugi gradovi poput Ilidže, Sarajeva Centar i Visokog također su zabilježili povećanje prometa.
Iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da podaci potvrđuju da primjena odluke o neradnoj nedjelji nije dovela do pada prometa u trgovini niti do masovnog otpuštanja radnika. Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji u razdoblju od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. iznosio 3,74 milijarde maraka, dok je godinu dana kasnije porastao na 3,81 milijardu maraka, što predstavlja rast od 67,2 miliona maraka.
Ovi rezultati sugeriraju da su brojni strahovi u vezi s negativnim posljedicama neradne nedjelje bili pretjerani, te da model ima pozitivan utjecaj na ukupni promet, barem u prva dva mjeseca primjene.
