U posljednjih nekoliko godina, cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu i Banjoj Luci, dosegnule su vrtoglave visine, konkurirajući čak i nekim gradovima u Europskoj uniji. Naime, cijena kvadrata u Sarajevu može dosegnuti čak 9.000 KM (4.600 EUR), dok se u Banjoj Luci kvadrat stana u centru prodaje za 5.300 KM (2.700 EUR).
Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, postalo je mjesto gdje je normalno da cijena kvadrata stana košta između 7.000 KM (3.600 EUR) i 9.000 KM (4.600 EUR). Ova cijena je nevjerojatna kada se uzme u obzir standard života u zemlji. U Banjoj Luci, cijene se kreću od 3.200 KM (1.600 EUR) do 6.500 KM (3.300 EUR) po kvadratu, ovisno o lokaciji i stanju stana. Novogradnja u centru Banje Luke može dosegnuti cijenu od 6.500 KM po kvadratu, dok su u naseljima poput Paprikovca i Lazareva cijene nešto niže, oko 3.200 do 3.300 KM.
U Beču, cijene kvadrata variraju ovisno o lokaciji i tipu nekretnine. Na primjer, cijene kvadrata kreću se oko 6.183,49 €/m² (oko 12.080 KM), dok su luksuzniji projekti poput DANUBEFLATS čak i skuplji, dostižući cijenu od 9.502,56 €/m² (oko 18.571 KM). Iako su ove cijene više od onih u Sarajevu i Banjoj Luci, treba uzeti u obzir razliku u standardu života i ekonomskim mogućnostima.
Situacija nije ništa bolja ni u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. U centru Bijeljine, cijena kvadrata iznosi oko 2.400 KM (1.200 EUR), dok u Doboju jedan stan od pedesetak kvadrata košta oko 2.600 KM (1.300 EUR) po kvadratu. U Tesliću cijena kvadrata pada ispod 2.000 KM (1.000 EUR), dok se u Živinicama stanovi u novogradnji prodaju za 2.300 KM (1.150 EUR) po kvadratu.
Mostar također bilježi visoke cijene nekretnina, gdje stan od 60-ak kvadrata košta 225.000 KM (115.000 EUR), što iznosi oko 3.750 KM (1.875 EUR) po kvadratu. U ovom gradu se može naći i stan od 82 kvadrata za 160.000 KM (80.000 EUR), što je manje od 2.000 KM (1.000 EUR) po kvadratu, no taj stan zahtijeva kompletnu renovaciju, što dodatno povećava troškove.
Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu i Banjoj Luci, dosegle su razine koje konkuriraju nekim od najskupljih europskih gradova. Iako su standard i ekonomske mogućnosti u BiH znatno niži nego u zemljama EU, tržište nekretnina bilježi stalni rast. Ovaj trend može se djelomično objasniti povećanom potražnjom i ograničenom ponudom, no svakako postavlja pitanja o održivosti ovakvih cijena u dugoročnom razdoblju.