Posljednjih godina, u Bosni i Hercegovini, čak 70 posto žrtava trgovine ljudima su djeca, pokazuju statistički podaci. Tuzlanski kanton se aktivno bori protiv ovog problema, a želi ići korak dalje kroz izmjene zakona kako bi se kaznile i osobe koje podržavaju prosjačenje.
Koordinacioni tim za borbu protiv trgovine ljudima Tuzlanskog kantona, koji čine policija, institucije i nevladine organizacije, suočava se s zapuštenom djecom kojima su uskraćena osnovna prava.
Memhedalija Fišeković iz MUP-a Tuzlanskog kantona ističe da su ta djeca često u izrazito lošem stanju, bez pristupa osnovnim potrebama poput toaleta, hrane i kreveta. Često su nevidljiva pravno, nisu upisana u matične knjige rođenih, nemaju zdravstveno osiguranje niti pohađaju školu.
Primjer iz Kladnja ilustrira tešku situaciju u kojoj se nalaze cijele porodice koje prose, često nemajući ni osnovne uslove za život.
Mobilni identifikacijski tim za borbu protiv prosjačenja i trgovine ljudima Tuzla prošle godine identificirao je 161 osobu u prosjačenju, od kojih je 28 bilo djece. Od njih, osmero je smješteno u prihvatilište.
“Nisu imali prilike do sada da koriste toalet, pribor za jelo, nisu imali prilike spavati na krevetu. Zatim, bilo je neophodno liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost. Imali smo slučaj da djeca prvi put drže olovku u ruci, a imali su osam, devet, deset i više godine”, saopštio je Memhedalija Fišeković iz MUP-a Tuzlanskog kantona za N1.
Iako su slučajevi prosjačenja evidentirani kroz prekršajne postupke i krivična djela, kao što su zapuštanje djeteta i trgovina ljudima, kazne često nisu efikasne. Prosjaci često nemaju novca da plate kazne, a osobe koje im daju novac ne mogu biti kažnjene.
Koordinacioni tim za borbu protiv trgovine ljudima Tuzlanskog kantona pokreće inicijativu za izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru kako bi se ovoj problematici pristupilo na sveobuhvatan način. Ove izmjene trebaju omogućiti efikasnije sankcioniranje onih koji podržavaju prosjačenje i trgovinu ljudima, čime bi se doprinijelo zaštiti najranjivijih članova društva.