Dugotrajne suše postaju sve češće, a problemi u snabdijevanju pitkom vodom u Sarajevu i Istočnom Sarajevu sve su izraženiji. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta pri Univerzitetu u Sarajevu, za N1 je pojasnio ozbiljnost problema i ukazao na prijetnje koje predstavljaju suše i neadekvatna urbanizacija na Bjelašnici, ključnom izvoru pitke vode za Sarajevo.
Drešković ističe da su negativni efekti klimatskih promjena predviđeni već prije dvadeset godina, ali da političari nisu ozbiljno shvatili upozorenja. On napominje da su 2012. godine pokušali da područje Bjelašnice, Igmana i Treskavice proglase nacionalnim parkom, ali je ta inicijativa odbijena.
„Gradnja na Bjelašnici značajno utiče na vodne resurse. Krčenje šuma i izgradnja objekata uzrokuju poremećaje u strukturi površine i smanjuju kapacitet tla da zadrži vodu. Ovo može dovesti do presušivanja Bačeva i vrela Bosne, što bi imalo ozbiljne posljedice za snabdijevanje vodom“, upozorava Drešković.
On naglašava da je neadekvatno prostorno planiranje i nepoštovanje prirodnih resursa dovelo do smanjenja vodnih resursa i povećanja problema sa sušom.
„Gradnja uzvodno od Sarajeva ugrožava jedini vodonosnik koji podržava grad. Ekološke funkcije šuma su izgubljene, a to dovodi do povećane temperature i smanjenja dostupne vode“, objašnjava Drešković.
Prema njegovim riječima, ključne promjene u upravljanju vodama trebaju uključivati izgradnju vodnih akumulacija i bolju suradnju između vlasti i intelektualaca.
„Nažalost, politika u BiH ne sarađuje dovoljno sa stručnjacima. Vlast bi trebala implementirati preporuke stručnjaka umjesto da donosi odluke koje zanemaruju naučne savjete“, dodaje dekan.
Drešković također ističe potrebu za hitnim zaustavljanjem gradnje na Bjelašnici i vraćanjem prostora u prvobitno stanje kako bi se osigurala opstojnost Sarajeva.
„Gradnja na Bjelašnici mora se odmah zaustaviti. Moramo se vratiti unazad i ukloniti sve što je kontaminiralo ovaj prostor. To je jedini način da osiguramo budućnost Sarajeva“, zaključuje Drešković.
