Bosna i Hercegovina je izašla iz inflacije prema posljednjim ekonomskim pokazateljima. Godišnja stopa inflacije u maju iznosila je dva posto, koliko je zabilježeno i mjesec ranije, piše Forbes. No, statistike su jedno, a realni život nešto sasvim drugo.
Novinarka Forbesa, Amela Keserović Polić, ističe kako su cijene osnovnih životnih namirnica u BiH i dalje izuzetno visoke. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, razina cijena u junu 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 1,6 posto. Cijene su rasle u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto, alkoholnih pića i duhana za 4,0 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 1,1 posto, zdravstva za 3,3 posto, prijevoza za 3,2 posto, komunikacija za 1,6 posto, rekreacije i kulture za 4,2 posto, obrazovanja za 1,9 posto, restorana i hotela za 7,3 posto, te ostalih dobara i usluga za 5,2 posto. Pad cijena zabilježen je samo u odjelu odjeće i obuće za 8,8 posto.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za junu 2024. godine iznosi 2.964,10 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april 2024. godine iznosila je 1.364,00 KM, dok je minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH 619,00 KM. Prosječna plata u Republici Srpskoj je 1.394 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,02 posto, a minimalnom platom 20,88 posto.
Prema ekonomskom stručnjaku i analitičaru Zoranu Pavloviću, potrebna razina prihoda za normalan život u BiH trebala bi minimalno biti onolika koliko je sindikat definirao u strukturi potreba jedne četveročlane obitelji. Međutim, Pavlović naglašava da oba roditelja, iako rade, ne mogu dostići razinu prihoda koja je definirana sindikalnom korpom.
“Živimo i s dvije plate u jednom vrlo skromnom režimu života, jer jednostavno nije moguće osigurati sve te potrebe koje bi normalni ljudi u normalnim zemljama trebali imati,” kaže Pavlović.
Situacija se dodatno komplicira zbog visokih cijena hrane i činjenice da Uprava za neizravno oporezivanje BiH ne želi preći sa jedne stope PDV-a od 17 posto na diferencirane stope, koje bi uključivale niže stope za hranu, lijekove i potrebe za bebe. Prijedlog za uvođenje diferenciranih stopa oboren je na Vijeću naroda.
Uspoređujući BiH s Hrvatskom i Slovenijom, Pavlović napominje da Slovenija ima značajno bolji životni standard. Dok se u BiH vodi malo brige o ekonomiji i stanovnicima, Slovenija je uspjela izgraditi bolji životni sistem i poslovne aranžmane. Pavlović ističe da se previše radi na bogaćenju prebogatih ljudi, a premalo na poboljšanju životnih uslova za sve građane.
