Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanova u Hrvatskoj povećao se na 2,4 milina tokom popisa stanovništva 2021. godine, što je 6,5 posto više u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine.
Uprkos porastu ukupnog broja stanova, broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok se broj praznih stanova povećao za čak 43 posto.
Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Gojko Bežovan, ističe da je struktura praznih stanova raznolika i složena. Dio praznih stanova nalazi se u područjima iz kojih su ljudi masovno iseljavali, poput Slavonije, Like i Dalmatinske zagore.
Međutim, većina praznih stanova nalazi se u gradovima, pri čemu se procjenjuje da u Zagrebu postoji oko 50 hiljada praznih stanova.
Bežovan ističe da mnogi ljudi u Hrvatskoj ne ulažu povjerenje na tržištu kapitala nakon financijske krize 2008. godine te umjesto toga ulažu u nekretnine. To dovodi do stvaranja praznih stanova koji nisu namijenjeni za stanovanje, već za očuvanje ili povećanje kapitala.
Problem praznih stanova posebno je izražen u gradovima, gdje mnogi ljudi nemaju mogućnost kupiti ili unajmiti stan.
Bežovan upozorava na potrebu da država razmotri mjere koje bi poticale vlasnike praznih stanova da ih stave na tržište ili ih iznajme. Primjeri drugih europskih zemalja, poput Portugala, Španije i Italije, pokazuju da se takvim mjerama može potaknuti oživljavanje praznih stambenih prostora.
Uvođenje poreza na nekretnine također bi moglo biti jedno od rješenja, ali bi prvo trebalo provesti reviziju postojećeg stambenog fonda.
