Rasprave o povećanju minimalne plate u Bosni i Hercegovini izazivale su očekivanja da će građani ući u novu godinu s poboljšanom financijskom situacijom.
Analitičari iz Hong Konga proučili su promjene u minimalnim platama u 67 zemalja, uzimajući u obzir rast cijena osnovnih namirnica i troškova potrošačke korpe. Otkrili su da su radnici u Francuskoj, Njemačkoj i Tajlandu “najmanje poskupjeli”, dok su zemlje poput Španije, Malezije i Vijetnama zamrznule minimalne plaće ili još nisu odlučile o povećanju.
U BiH, minimalna plata u odnosu na troškove života zauzima 35. mjesto, pri čemu građani izdvajaju 24,1% svog dohotka za osnovne namirnice. U poređenju s drugim zemljama u regiji, Hrvatska ima postotak od 16,7%, Slovenija 14,6%, Crna Gora 22,7%, Srbija 24,9%, a Sjeverna Makedonija 28,9%.
Kada je riječ o omjeru minimalne plate i troškova hrane, BiH stoji bolje od nekih zemalja poput Albanije, Meksika, Rusije, Argentine i Brazila. Međutim, postotak građana koji troše gotovo cijelu platu na hranu još uvijek je zabrinjavajući u nekim dijelovima svijeta.
U Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Novom Zelandu, radnici troše manje od desetine svoje minimalne plate na osnovne namirnice. Suprotno tome, u nekim zemljama, poput Nigerije, minimalna plata nije dovoljna da pokrije troškove ovih osam namirnica.
Iako minimalna plata treba osigurati pokrivanje troškova hrane, stanovanja i zdravstvenog osiguranja, podaci pokazuju da to u mnogim zemljama nije slučaj. U Bosni i Hercegovini, kao i drugdje, pitanje održivosti i pravednosti minimalnih plata i dalje ostaje aktualno i izaziva zabrinutost među građanima.
