Udruženje genetičara u BiH, kao jedino do sada registrovano strukovno udruženje koje okuplja najveći broj biologa-genetičara, ukazalo je da je posljednjih godina sve prisutnija diskriminacija i degradacija biologa kao zdravstvenih saradnika širom FBiH, posebno u Kantonu Sarajevo, naglašavajući da se „na žalost, za to uporište nalazi u brojnim, spornim pravilnicima koji su doneseni uz političku podršku pojedinih lobija i u suprotnosti sa važećim zakonskim aktima“.
U Udruženju navode da je diskriminacija biologa započela usvajanjem Pravilnika iz 2020. godine (Sl. Novine FBiH br. 5/20) gdje su u Članu 59. (Stručni kadar za laboratorijsku dijagnostiku) navedeni specijalista medicinske biohemije i laboratorijske dijagnostike i inženjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a biolozi potpuno eliminisani kao zdravstveni saradnici, bez prethodne konsultacije struka, iako im pripada pravo stručne kvalifikacije biohemičar.
Također, u Članu 23 (Stručni kadar) istog Pravilnika se navodi da „za osnivanje doma zdravlja potrebno je imati uposlen odgovarajući broj zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u skladu sa članom 34. Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. U istom pravilniku su biolozi izostavljeni i iz ostalih laboratorija iako rade u mikrobiološkim, citološkim, patološkim, genetičkim kao i laboratorijama nuklearne medicine. Svi Zakoni o zdravstvenoj zaštiti u susjednim zemljama poput Crna Gore (član 87a), Srbije (Član 9) prepoznaju zdravstvene saradnike, a u Hrvatskoj, biolozi su zdravstveni radnici (Članak 155. Stav 2). Svi navedeni zakoni u okruženju, pa i naš Zakon o zdravstvenoj zaštitit su prepoznali zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike kao glavne nosioce zdravstvene zaštite kojima pripadaju ista prava.
– Usvajanjem pomenutog pravilnika započela je sveobuhvatna degradacija biologa u cijeloj FBiH, počevši od oduzimanja prava na samostalan rad, oduzimanja licenci, smanjenja plaća itd. Biolozi su godinama uspješno izvodili poslove u zdravstvenim laboratorijama, a nakon usvajanja Pravilnika ciljano se pozivaju inspekcije protiv pojedinaca. Nerijetko, inspekcija traži i mišljenje Prirodno-matematičkog fakulteta o pojedinim kandidatima i njihovim kompetencijama – ističe se u saopćenju Udruženja, neutemeljeno degradirajući status i instituciju univerzitetske diplome biologa.
-Podsjećaju da je nedavno, 18. novembra ove godine u Tuzli donesen Statut Komore medicinskih biohemičara, iz kojeg su također eliminisani biolozi, koji su bili članovi Komore i to bez javne rasprave i međusektorske i stručne konsultacije. Ista Komora je predložila Nacrt zakona o Medicinskobiohemijskoj djelatnosti, a koju mogu obavljati samo medicinsko-biohemijski zdravstveni radnici (Član 8. Stav 1), gdje se prednost daje farmaceutima (specijalistima i magistrima), doktorima medicine i magistrima medicinske biohemije. Magistar medicinske biohemije je stručna kvalifikacija koja se stiče nakon završenog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, a nikako u BiH. U stavu 2 istog člana su dodati zdravstveni radnici laboratorijskog usmjerenja i zdravstveni saradnici bez ikakvog opisa ko čini zdravstvene saradnike.
– Nakon usvajanja novog Statuta uslijedilo je pismeno izjašnjenje predsjednika Komore medicinskih biohemičara Prigovor/izjava br. 762/23 u kojoj predsjednik navodi kao zvaničan stav Komore da biolozima i hemičarima „nije mjesto“ u zdravstvenim ustanovama – navodi se u saopćenju.
Rezimirajući protekle decenije i položaj biologa, u Udruženju podsjećaju da su u periodu od 2005. godine šefovi laboratorija bili specijalisti medicinske biohemije i to inženjeri hemije. Pored njih, ostali interdisciplinarni kadar su činili farmaceuti (specijalisti i magistri farmacije) te biolozi i to svi zaposleni na poziciji biohemičar. Jedini Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme i slično (Sl. Novine FBIH br. 30/2000 i 36/2001) se odnosio na rad privatnih laboratorija po važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) iz 1997. godine (Sl. novine FiH broj 29/97).
Sljedeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti je usvojen 2010, a Pravilnik koji se veže za ovaj zakon, dvije godine kasnije (Sl. novine FBiH broj 26/12). Ni u tom Pravilniku, kako se naglašava u saopćenju, nije jasno obrazloženo ko su diplomirani inženjeri biohemije, jer se taj kadar ne školuje u BiH.
– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. novine FBiH”, br. 46/2010 i 75/2013) je jasno definisao u članu 141. ko su zdravstveni saradnici: „zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavšile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite“. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva Sl. list 37/12, član 41 čak navodi: „Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici svojim potpisom potpisuju navode i rezultate pregleda, odnosno drugih zdravstvenih usluga ili medicinskih mjera koje se evidentiraju u osnovnu medicinsku dokumentaciju – ističe se u saopćenju.
Podvlači se da stručno zanimanje biohemičar prema međunarodnoj klasifikaciji zanimanja (International Classification of Occupations ISCO-08) i Federalnoj klasifikaciji zanimanja koja je usklađena s međunarodnom, pripada razredu biologije pod istom šifrom 213/2131:003.
Udruženje genetičara posebno ističe nemjerljivu važnost polja djelovanja biologa – to je ključna naučna disciplina koja proučava živi svijet i životne procese. Neke od oblasti u kojima biolozi imaju ključnu ulogu uključuju očuvanje biološke raznolikosti, generalno očuvanje okoliša, istraživanje evolucijskih procesa, sigurnost hrane i analize prisustva genetičkih modifikacija, genetičko inženjerstvo i biotehnologija u smislu doprinosa u farmaciji, poljoprivredi i medicini, forenzika i utvrđivanje srodstva među živim bićima.
– U konačnici, biologija, istražujući molekulske i ćelijske procese, ima esencijalnu ulogu u medicinskim istraživanjima uzroka bolesti te u uspostavljaju i optimiziranju sistema za biohemijsku, mikrobiološku, molekulsku dijagnostiku uključujući i genetičku analizu što je neophodno za prevenciju ali i uspješno liječenje bolesti – navodi se u saopćenju.
Udruženje naglašava da se ne smije zaboraviti ni značajan doprinos biologa u našoj zemlji koji su dali početkom 2000-ih uvođenjem i primjenom prve masovne DNK identifikacije žrtava kao i tokom pandemije COVID-19 kada su nesmetano i čak favorizovano radili u svim javnim i privatnim laboratorijama u procesu molekulske dijagnostike.
Iz Udruženja također navode da se je molekularno-biološku djelatnost u sklopu zdravstva kao regulirane oblasti neophodno unaprijediti i pojedine radne pozicije zdravstvenih saradnika popuniti sa kvalifikovanim i certificiranim multidisciplinarnim kadrom bez obzira na primarnu stručnu osposobljenost. Kvalitet, stručnost i osposobljenost kadra kako biologa, hemičara, fizičara, tako i zdravstvenih radnika treba biti osnova razvoja savremene zdravstvene politike (kako javnih tako i privatnih ustanova).
– Kome i zašto smetaju biolozi u FBiH, zašto i na koji način je donesen Pravilnik 2020. godine koji je diskriminirao biološku djelatnost, zašto se provodi selektivna primjena specijalizacije za zdravstvene saradnike i ko i zašto tjera mlade stručnjake iz najpropulzivnije nauke današnjice iz Bosne i Hercegovine? – zaključuje se u saopćenju Udruženja genetičara u BiH.
