Balkonske solarne elektrane osvajaju Evropu: Mogu li zaživjeti i u BiH?

Dok cijene električne energije širom Evrope nastavljaju rasti, sve veći broj građana okreće se jednostavnim i pristupačnim rješenjima za smanjenje troškova. Jedan od najbrže rastućih trendova postale su balkonske solarne elektrane, mali sistemi koji se mogu postaviti na balkon, terasu ili vanjski zid stambene zgrade.

Riječ je o takozvanim „plug-in“ solarnim sistemima koji se sastoje od jednog ili dva solarna panela povezana s mikroinverterom. Proizvedena energija pretvara se u električnu energiju pogodnu za kućnu mrežu, a sistem se jednostavno priključuje u utičnicu.

Na taj način dio energije potrebne za rad kućanskih uređaja poput frižidera, televizora, internet rutera ili rasvjete dolazi direktno od sunca, čime se smanjuje potrošnja električne energije iz distributivne mreže i umanjuju mjesečni računi.

Popularnost ovih sistema raste zbog relativno niske početne investicije, jednostavne instalacije i činjenice da ih mogu koristiti i stanari u zgradama, za razliku od klasičnih solarnih elektrana koje zahtijevaju krovne površine i znatno veća ulaganja.

Posebno veliko interesovanje zabilježeno je u Njemačkoj, gdje su balkonske solarne elektrane postale dio svakodnevnog života hiljada domaćinstava. Korisnici navode da tokom godine ostvaruju značajne uštede, posebno kada su paneli postavljeni na dobro osunčanim lokacijama.

Stručnjaci smatraju da bi sličan trend mogao zaživjeti i u Bosni i Hercegovini, koja raspolaže velikim brojem sunčanih sati tokom godine. Međutim, za širu primjenu potrebno je dodatno pojednostaviti procedure i jasnije regulisati korištenje malih solarnih sistema u urbanim sredinama.

S obzirom na rast cijena energije i sve veći interes za obnovljive izvore, balkonske solarne elektrane mnogi vide kao jedno od najpraktičnijih rješenja za povećanje energetske nezavisnosti domaćinstava i smanjenje troškova električne energije.