Iako statistike pokazuju veliki broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, stvarno stanje na tržištu rada govori potpuno drugačiju priču. Poslodavci sve češće upozoravaju da ne mogu pronaći radnike, dok se istovremeno na evidencijama zavoda za zapošljavanje nalaze desetine hiljada ljudi.
Najnovija karta nezaposlenosti za Evropu u 2026. godini ponovo je otvorila pitanje položaja BiH, koja i dalje ostaje među zemljama sa dvocifrenom stopom nezaposlenosti. Dok dio regiona bilježi napredak i približava se evropskom prosjeku, BiH se suočava s ozbiljnim strukturnim problemima.
Stručnjaci ističu da problem nije samo u nedostatku radnih mjesta, već u neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Sve je više poslova u sektorima poput turizma, prometa i prerađivačke industrije koje domaća radna snaga ne želi raditi ili za koje ne postoje adekvatni uslovi.
„Imamo nekoliko ključnih izazova, prije svega strukturne promjene u ekonomiji i rast potražnje za radnicima u određenim sektorima. Nažalost, na to ne možemo adekvatno odgovoriti zbog nedostatka domaće radne snage, ali i značajnog udjela neformalne ekonomije“, istakla je profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.
Dodatni problem predstavlja činjenica da veliki broj građana ostaje prijavljen na biroima zbog ostvarivanja određenih prava iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, iako aktivno ne traže posao. Time se stvara iskrivljena slika o stvarnoj nezaposlenosti.
Prema riječima direktora Udruženja poslodavaca FBiH Marija Nenadića, u Bosni i Hercegovini je registrovano više od 300.000 nezaposlenih osoba, ali poslodavci sve češće pribjegavaju zapošljavanju stranih radnika kako bi održali proizvodnju i poslovanje.
„Strane radnike zapošljavamo samo kada je to neophodno, kako bi se osigurali proizvodni procesi i kontinuitet rada“, poručio je Nenadić.
U takvim okolnostima, tržište rada u BiH nalazi se u svojevrsnom paradoksu s jedne strane visoka nezaposlenost, a s druge hronični nedostatak radne snage. Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih reformi, unapređenja uslova rada i zadržavanja domaćih radnika, Bosna i Hercegovina teško može pratiti evropske trendove i stabilizirati svoje tržište rada.
Sve češće se postavlja pitanje, ko će u budućnosti raditi u BiH, ukoliko se trenutni trendovi nastave.
