Švedska je odlučila dodatno pooštriti pravila kada je riječ o azilu i statusu izbjeglica, šaljući jasnu poruku svima koji su dobili međunarodnu zaštitu. Nova praksa podrazumijeva strožije kontrole, posebno za one koji, uprkos statusu zaštite, nastavljaju putovati u zemlje iz kojih su navodno pobjegli, piše Respekt.ba.
Prema najnovijim smjernicama vlasti, svako takvo putovanje automatski pokreće preispitivanje statusa azila. Švedske migracione službe sada imaju zadatak da detaljnije istraže slučajeve u kojima postoji sumnja da osoba više ne ispunjava uslove za zaštitu, čime se dodatno učvršćuje kontrola nad sistemom.
Ministrica za migracije Marija Malmer Stenergard naglasila je kako putovanje u zemlju porijekla dovodi u pitanje osnov za dodjelu azila. Ako osoba tvrdi da je pobjegla zbog opasnosti, a potom se dobrovoljno vraća, to, prema njenim riječima, otvara ozbiljna pitanja o vjerodostojnosti zahtjeva za zaštitu.
Podaci pokazuju da je već tokom 2024. godine u više od 1.000 slučajeva povučen status zaštite. U mnogim situacijama, odluke su donesene nakon što su osobe zatražile pasoš ili provele duži period u svojoj matičnoj zemlji. Time se Švedska svrstava među najstrožije države Evropske unije kada je riječ o kontroli azilantskog sistema.
Ova mjera izazvala je podijeljene reakcije. Dok jedni smatraju da je riječ o nužnom koraku kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitio integritet sistema, drugi upozoravaju da bi stroža pravila mogla pogoditi i one koji imaju opravdane razloge za kratkotrajne posjete, poput porodičnih ili humanitarnih situacija.
Stručnjaci ističu da će ključ biti u načinu primjene novih pravila, odnosno da li će vlasti uspjeti pronaći balans između sigurnosti sistema i zaštite ljudskih prava. U svakom slučaju, jasno je da Švedska ulazi u novu fazu migracione politike, koja bi mogla poslužiti kao model i drugim evropskim zemljama.
