Gdje je najlakše dobiti boravišnu dozvolu u Evropi: Portugal, Španija, Grčka i još 4 zemlje

Boravišna dozvola je pravni status koji vam omogućava da legalno živite u stranoj zemlji duži period, uz pristup uslugama poput zdravstva, obrazovanja i u nekim slučajevima rada. Za mnoge ljude to je prvi ozbiljan korak ka životu u inostranstvu, a kasnije i ka stalnom boravku ili državljanstvu.

Ipak, “najlakše” ne znači isto za sve. Neko traži opciju bez velikih ulaganja (npr. pasivni prihodi), neko želi brzu proceduru, a neko program koji uključuje porodicu ili nudi fleksibilnost boravka. Upravo zato se pri izboru zemlje obično gledaju tri stvari: brzina obrade, finansijski prag i koliko vremena treba do stalnog boravka.

U nastavku donosimo pregled evropskih zemalja koje se često navode kao one s relativno jednostavnijim procedurama (uz napomenu da se pravila mogu mijenjati i da je uvijek najbolje provjeriti zvanične izvore i konsultovati stručnjake).

1) Portugal (D7 i druge opcije boravka)
Portugal je dugo popularan zbog D7 vize, koja se često povezuje s penzionerima i osobama sa stabilnim pasivnim prihodima. Kao orijentir se često navodi prag na nivou minimalne plate (oko 870 € mjesečno), uz obavezu boravka određeni dio godine i mogućnost putanje ka stalnom boravku nakon nekoliko godina.

2) Španija (Non-Lucrative rezidencija – bez rada)
Španija ima poznatu opciju boravka bez prava na rad (Non-Lucrative). U praksi se traži dokaz sredstava na nivou 400% IPREM-a za glavnog podnosioca (što se u vodičima za 2025. često prikazuje kao oko 2.400 € mjesečno), uz dodatni prag po članu porodice. Zvanični konzularni opis jasno vezuje uslov za 400% IPREM-a.

3) Grčka (Golden Visa – ulaganja, uz promjenjive pragove po zonama)
Grčka je popularna zbog rezidencije kroz ulaganje, ali važno je znati da pragovi zavise od lokacije i vrste nekretnine. Pored “klasičnog” praga koji se često spominje, posljednjih godina uvedeni su viši pragovi za pojedine zone (npr. 400.000 € i 800.000 €), dok 250.000 € može važiti u specifičnim slučajevima (poput prenamjene poslovnog prostora u stambeni ili obnove zaštićenih objekata).

4) Malta (MPRP – stalni boravak kroz kombinaciju troškova)
Malta nudi program stalnog boravka za porodice, ali on se obično zasniva na kombinaciji: najam ili kupovina nekretnine + administrativne i državne kontribucije. Minimalni pragovi variraju po regionima i pravilima programa, pa se iznos ne svodi samo na “cijenu nekretnine”.

5) Estonija (Digital Nomad Visa – za rad na daljinu)
Estonija je zanimljiva digitalnim nomadima i ljudima koji rade remote. Ključni uslov je dokaz stabilnog prihoda – trenutno se navodi 4.500 € bruto mjesečno, uz relativno brzu obradu. Ovaj prag je naveden i na zvaničnom turističkom/servisnom portalu Estonije.

6) Latvija (rezidencija kroz ulaganje – više opcija)
Latvija se često navodi zbog programa rezidencije kroz ulaganje, gdje postoje različite opcije (nekretnine, biznis ulaganje i sl.), a minimalni pragovi zavise od izabrane šeme. U vodičima se često spominje 250.000 € za nekretnine ili niži prag za ulaganje u biznis (npr. 50.000 €), uz određene dodatne uslove i takse.

7) Mađarska (Guest Investor / “golden visa” model)
Mađarska je ponovo aktivirala model investitorske rezidencije (guest investor), koji se u vodičima vezuje za ulaganje (npr. fondovi) od oko 250.000 €, uz dozvolu dugog trajanja. Važno je pažljivo čitati uslove, jer “brza dozvola” i “stalni boravak” nisu isto, i često zavise od stvarnog boravka u zemlji.

Na kraju, vrijedi spomenuti širi kontekst: iako razvijene zemlje imaju sve veće potrebe za radnicima, migracione politike se često pooštravaju ili mijenjaju – pa ono što je “najlakše” danas, ne mora biti isto za šest mjeseci. OECD je u svojim novijim analizama ukazao na pad permanentne radne migracije u više zemalja, uz snažan uticaj politika (posebno u UK i na Novom Zelandu.

Više

Nova vrsta grijanja ulazi na tržište: Cijena i da li se isplate u vašem domu

Luksuz na bh. cestama: Za 10 najskupljih uvezenih auta dato 3,5 miliona KM