Više od polovine djece i mladih u BiH u dobi od 14 do 25 godina bilo je izloženo neprimjerenoj komunikaciji s potpuno nepoznatom osobom putem interneta, pokazuje najnovije istraživanje Centra za sigurni internet BiH.
Posebno zabrinjavaju podaci da je čak 85 posto djece i mladih komuniciralo s nepoznatom osobom, 15 posto njih poslalo je fotografiju nepoznatoj osobi, dok je svako četvrto dijete pristalo na susret uživo s osobom koju je upoznalo online. Istovremeno, više od 83 posto ispitanika nasilje kojem su bili izloženi – nije prijavilo.
Direktorica Centra za sigurni internet BiH Amela Efendić ističe za Večernji list da su rezultati uznemirujući i da ukazuju na ozbiljan nedostatak nadzora i edukacije. Prema njenim riječima, 43 posto djece provodi više od pet sati dnevno na internetu, dok 15 posto provodi čak više od osam sati.
Internet im je gotovo u potpunosti dostupan putem mobilnih telefona – čak 98 posto ispitanika navodi da internetu najčešće pristupa s mobitela. Efendić naglašava i podatak da više od 90 posto djece kaže da im roditelji ne ograničavaju pristup digitalnim uređajima, a oko 50 posto navodi da roditelji ne znaju šta rade na internetu.
Još porazniji je odnos prema školama – više od 90 posto djece smatra da nastavnici ne znaju šta djeca rade online, a u slučaju sumnje na nasilje ili iskustva nasilja, samo bi sedam posto djece pomoć potražilo od nastavnika. Roditeljima bi se, kako navode, obratilo svako drugo dijete, što Efendić vidi kao jedini djelimično ohrabrujući podatak.
Dodatni problem je niska spremnost na prijavljivanje: 12 posto djece ne bi nikome reklo da su žrtve nasilja, dok više od 65 posto ne bi prijavilo slučaj policiji. Efendić upozorava i na činjenicu da djeca imaju veliki broj profila na društvenim mrežama – više od polovine ispitanika navodi da ima više od devet profila.
Sociologinja i pedagoginja Edisu Demić, predsjednica Udruge „Dignitet“, kaže da je ovakav trend prisutan širom BiH i da “alarmi odavno zvone”, posebno jer sve više djece dobija pozive i poruke od nepoznatih osoba, uključujući i prijedloge za susret.
Stručnjaci poručuju da su potrebni jači programi edukacije, bolja saradnja škola i roditelja, te stvarni mehanizmi zaštite djece u digitalnom prostoru – jer brojke jasno pokazuju da rizici rastu, a prijavljivanje i nadzor i dalje izostaju.
