Gledajući same brojke, Bosna i Hercegovina bilježi snažan rast plaća, ali realnost pokazuje da se, uprkos tome, životni standard građana i dalje udaljava od zemalja Evropske unije. Iako je Federacija BiH zabilježila najveći nominalni rast minimalne plaće u svojoj historiji, razlika u primanjima i kupovnoj moći u odnosu na EU ostaje velika.
Tržište rada u BiH već godinama šalje jasan signal – radnici odlaze, a poslodavci sve teže pronalaze radnu snagu. Procjene govore da se traže dozvole za uvoz i do 40.000 stranih radnika, što dodatno potvrđuje duboke strukturne probleme. Iza tvrdnji da “radnika nema” često se krije činjenica da dio poslodavaca i dalje nudi plaće koje ne prate rast troškova života.
Mladi i radno sposobni ljudi sve rjeđe pristaju na loše uslove, duge radne sate i visoke zahtjeve bez adekvatne kompenzacije. Za isti posao u zemljama EU-a mogu zaraditi višestruko više, uz bolju zaštitu radničkih prava i kvalitetnije radno okruženje. Tržište rada se mijenja – radnici traže ravnotežu između posla i privatnog života, sigurnost, mogućnost napredovanja i poštovanje.
Minimalna plaća u BiH porasla je na 1.000 KM (oko 510 eura), dok je prosječna neto plaća u oktobru 2025. iznosila 1.605 KM. Na godišnjem nivou to predstavlja nominalni rast od 13,4 posto, odnosno realni rast od 8,8 posto. Prosječna bruto plaća dostigla je 2.494 KM. Međutim, novo povećanje minimalca od 2,7 posto, odnosno svega 27 KM, za mnoge radnike predstavlja novo razočaranje.
U isto vrijeme, podaci Eurostata pokazuju da su troškovi rada u EU u drugom tromjesečju ove godine porasli za četiri posto, dok su plaće u pojedinim sektorima rasle i znatno više. Najveći rast zabilježen je u građevini, uslugama te profesionalnim i tehničkim djelatnostima. Iako je najveći međugodišnji rast zarada bio u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, zapadne zemlje i dalje imaju višestruko veće plaće.
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna godišnja bruto plaća u EU iznosi 39.808 eura, dok se u BiH ona kreće oko 12.972 eura bruto, odnosno oko 8.300 eura neto. Razlika se djelimično smanjuje kada se u obzir uzme kupovna moć, ali i tada BiH ostaje znatno ispod evropskog prosjeka.
Početak nove godine za mnoge radnike znači i razmišljanje o promjeni posla ili odlasku iz zemlje. Iako se plaće u BiH formalno povećavaju, rast troškova života i velika razlika u standardu u odnosu na EU čine da se građani, u realnom smislu, osjećaju sve udaljenijima od evropskih standarda kojima teže.
