Njemačka savezna vlada planira od januara 2026. uvesti tzv. aktivnu penziju model koji bi trebao motivisati penzionere da nastave raditi i nakon što ispune uslove za starosnu penziju. Ideja je jednostavna: ko ostane u radnom odnosu nakon zakonske dobi za penzionisanje, moći će dodatno zarađivati uz znatno povoljniji poreski tretman.
Prema najavljenim pravilima, penzioneri koji rade kao zaposleni u sistemu obaveznog socijalnog osiguranja, a dostigli su zakonsku starosnu dob, moći će zaraditi do 2.000 eura mjesečno bez plaćanja poreza. Na godišnjem nivou to iznosi 24.000 eura dodatne zarade koja bi bila oslobođena poreza, što je najviše privuklo pažnju javnosti.
Dodatnu korist posebno bi mogli osjetiti bračni parovi u penziji, jer se uz ovu mjeru istovremeno povećava i osnovni lični odbitak neoporezivi dio dohotka. Taj odbitak bi 2026. iznosio 12.348 eura po osobi, odnosno 24.696 eura za bračne parove. U praksi, ako jedan supružnik nastavi raditi, par bi mogao ostvariti ukupno do 48.696 eura godišnje bez poreza, kombinovanjem neoporezive zarade kroz aktivnu mirovinu i ličnih odbitaka.
Ipak, ova pogodnost neće biti dostupna svim penzionerima. Aktivna penzija će se odnositi samo na one koji rade kao zaposleni u obaveznom sistemu socijalnog osiguranja i koji su dostigli zakonsku dob za penzionisanje koja 2026. iznosi 66 godina i dva mjeseca. Samozaposleni, radnici na mini-poslovima, državni službenici, poljoprivrednici i šumari, kao i prijevremeni penzioneri, prema najavama, neće moći koristiti ovu olakšicu.
Važno je naglasiti da oslobađanje od poreza ne znači i potpuno “čist” iznos na računu. Iako se do 2.000 eura mjesečno ne bi oporezivalo, socijalni doprinosi se i dalje plaćaju, prije svega za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu. Procjene pokazuju da bi pri dodatnoj zaradi od 2.000 eura penzioneru moglo ostati oko 1.793 eura neto, nakon odbitka doprinosa.
Mjeru prate i kritike, posebno iz sindikalnih krugova, gdje se upozorava da bi aktivna mirovina mogla koštati državu stotine miliona eura godišnje, a da ne rješava suštinski problem nedostatak radne snage u fizički zahtjevnim zanimanjima u kojima mnogi radnici ne mogu ostati aktivni nakon penzione dobi. Procjene o broju korisnika se razlikuju, ali se govori o desetinama, pa i stotinama hiljada zaposlenih penzionera.
Njemačka vlada najavila je da će nakon dvije godine preispitati efekte mjere. Ostaje da se vidi hoće li aktivna mirovina postati stvarni podsticaj za ostanak na tržištu rada ili će najveću korist imati manji broj penzionera koji već rade ili mogu nastaviti raditi bez većeg opterećenja.
